Vršitelj dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Louis Crishock u novom izvještaju za Vijeće sigurnosti UN-a između ostalog navodi nastavak opstrukcija prvenstveno iz krugova vlasti RS-a, kao i da je rad državnih institucija otežan blokadama u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i parlamentarnim tijelima, što je dovelo do ograničenog zakonodavnog učinka, kašnjenja u imenovanjima i osiguravanju finansiranja te kadrovskih ograničenja.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pak tvrdi da blokada unutar Vijeća ministara nema.

- Često ste upotrebljavali termin blokade. Stvarno ne znam. Znam da postoji otežano donošenje određenih odluka. To je uvijek postojalo i uvijek će postojati. Svako ima pravo na politički stav. Razuman je onaj koji ima utemeljenje i tiče se nečega što je u skladu s nekim procedurama pa možda bih mogla nazvati nekad da se radi o blokadi kod donošenja određene odluke, ali blokade unutar institucije ne postoje.

Mi redovno imamo sjednice, radimo u skladu sa ovlastima, donosimo odluke, za one za koje nemamo konsenzus ostavljamo na određeno vrijeme da dođemo do konsenzusa i donosimo. I to je način kako treba funkcionirati BiH i sve njene institucije - odgovorila je Krišto na pitanje novinara.

O pitanju ovlasti visokog predstavnika kazala je da već odavno ona i politika iz koje dolazi (HDZ) imaju svoj stav da institucije i politički predstavnici trebaju preuzeti odgovornost, donositi odluke na osnovu zakona, Ustava, strukture i procedura, te da će se tako ponašati i ubuduće.

- To je interes BiH i svih njenih naroda koji u njoj žive - dodala je.

Na pitanje o usklađivanju s viznim režimom Evropske unije i kako doći do toga kada ne postoji konsenzus za uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Krišto je odgovorila da ima prostora za postizanje konsenzusa.

- Kada dobijemo prijedlog resora, to ćemo razmatrati i imati jasnu odluku - kazala je Krišto.