Prije nego li su počeli silaziti u grad, medvjedi su u potrazi za hranom dolazili u prigradska naselja gdje su uništavali pčelinjake, čime su nastradali deseci košnica.

Predsjednik lovačkog udruženja "Orlov kuk" iz Tomislavgrada Mate Buntić podsjetio je u razgovoru za Fenu kako je već petnaest godina na snazi zabrana lova mrkog medvjeda u Federaciji BiH, a razlozi zabrane su, prije svega, što sve donedavno nisu bila definirana uzgojna područja zbog čega se, kako kaže, nije moglo pristupiti postupku izrade planova upravljanja mrkim medvjedom.

- Početkom ove godine definirana su uzgojna područja mrkog medvjeda u FBiH, a to su granice kantona, odnosno svaki kanton za sebe predstavlja uzgojno područje. Nakon toga korisnici lovišta u Livanjskom kantonu su pristupili izradi plana upravljanja za svako pojedino lovište. Planovi se temelje na realnoj procjeni brojnog stanja mrkog medvjeda, a plan izrade je gotov i sad nam ostaje čekati njegovo prihvatanje na kantonalnom i federalnom nivou - istaknuo je Buntić.

Kada se plan odobri, dodaje, stječu se uvjeti za legalan odstrel mrkog medvjeda koji je prema Zakonu o lovstvu FBiH lovostajem zaštićena divljač, tj. postoji tačno određeno vrijeme u godini kad se smije loviti i kako se smije loviti.

- Nažalost, u proteklom periodu korisnici lovišta nisu mogli loviti navedenu vrstu divljači, a za koju su često plaćali odštete koju je ta divljač pričinjavala na pčelinjacima, poljoprivrednim kulturama i stoci. Da stvar bude još nelogičnija, u RS-u se mrki medvjed može loviti pa ispada da lovci u FBiH hrane i čuvaju, a lovci u RS-u ubiru gotov proizvod - ustvrdio je Buntić.

Prema njegovim riječima, u posljednje se vrijeme pojavljuju informacije o povećanoj prisutnosti mrkog medvjeda u blizini naselja pa čak i u samim naseljima. Razlozi su brojni, a jedan od njih je povećanje populacije mrkog medvjeda zbog zabrane odstrela u FBiH, napominje Buntić.

Dodaje kako je drugi razlog nedostatak hrane u lovištu zbog određenih vremenskih prilika.

- Ako se prisjetimo proljetnih velikih kišnih oborina, jasno nam je da je prevelika vlaga utjecala na smanjeni prinos šumskih plodova (borovnice, maline, mekinje itd.). Jedan od faktora je i ljudska prisutnost u staništu medvjeda, bilo da je riječ o intenzivnoj sječi šume ili pretjeranoj buci koju ne proizvode samo korisnici šuma nego i nekontrolirana vožnja quad vozila, motora, terenskih vozila po lovištima kao neki vid rekreacije, ali nažalost s negativnim posljedicama - naglasio je Buntić.

Ocijenio je i da svaka divljač voli mir u lovištu, pa tako i mrki medvjed.

- Na koncu, moramo uzeti još jedan faktor, a to je izostanak iznošenja dovoljnih količina hrane u lovište kojima bi se u vrijeme prirodne oskudice zadovoljile minimalne potrebe životinja za hranom pa tako i mrkog medvjeda. Najlakše je u svemu ovome okrivljavati lovce. Mi smo nemoćni što se tiče problema koje izaziva mrki medvjed - poručio je Buntić koji se nada rješavanju ovog, ali i drugih problema iz područja lovstva i upravljanja divljači.