Integracija Zapadnog Balkana ključna je za mir, sigurnost i stabilnost Evrope, zaključci su Vijeća Evropske unije, koji bi trebali biti usvojeni na sjednici 16. decembra, piše RSE.

Brisel je još jednom potvrdio strateški značaj proširenja Evropske unije i zemljama zapadnog Balkana poručio da proces ostaje zasnovan na zaslugama, vladavini prava i temeljnim vrijednostima EU-a, dok dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju neizostavni elementi.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, navodi se da Vijeće EU-a očekuje da BiH ispuni uvjete iz preporuke Evropske komisije i 14 ključnih prioriteta definiranih još 2019. 

Proces je, međutim, u zastoju. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus na evropski put i hitno usvoje zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BIH, zakon o sudovima, te imenuju glavnog pregovarača.

Upravo danas, kada zasjeda Vijeće EU-a, za 14 sati je zakazana nova sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kako bi se iz trećeg pokušaja usvojili odluka o glavnom pregovaraču, te zakon o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH. 

Kako dalje navodi RSE u vezi sa zaključcima Vijeća EU-a, napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije izostaje, a traži se poštovanje odluka Ustavnog suda.

Pozitivno je zabilježena ratifikacija sporazuma s Eurojustom i zakon o zaštiti podataka, ali nedostaje jasna evidencija istraga i presuda.

Vijeće EU-a traži jačanje osnovnih prava, slobode izražavanja i poboljšanje izbornog integriteta prije izbora 2026.

Potrebne su i ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava kako bi bila osigurana jednakost svih građana.

EU naglašava važnost ekonomskih reformi, implementacije Plana rasta i ratifikacije sporazuma za korištenje sredstava iz Fonda za reforme i rast.

Pozdravljaju punu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, produženje mandata EUFOR-a i poziva na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.

Navedeno je i da politička blokada u BiH ostaje ozbiljan problem.

Kada su u pitanju ostale zemlje zapadnog Balkana, Crna Gora prednjači u pregovorima, Albanija mora ubrzati reforme, u Srbiji je napredak usporen, u Sjevernoj Makedoniji nisu provedene ustavne promjene, a na Kosovu je ograničen napredak.