Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou, pa entiteti, odnosno kantoni, vode zdravstvenu politiku.

Ukupno je 12 ministarstava zdravstva u državi, plus Odjeljenje za zdravstvo pri Vladi Brčko distrikta, a na čelu jednog od njih, onog krovnog u Federaciji BiH, skoro četiri godine nalazi se Nediljko Rimac, kadar HDZ-a 1990.

U svakoj ozbiljnoj državi ministar zdravstva zadužen je da vodi zdravstveni sistem.

U FBiH to je u protekle četiri godine bilo daleko od bilo kakvog ozbiljnog vođenja jednog tako važnog resora.

Osvrnuvši se na mandat Rimca može se zaključiti samo jedno - federalni ministar zdravstva možda se bavio nečim drugim, ali svojim poslom zasigurno nije. 

Brojni problemi godinama opterećuju javni zdravstveni sektor, zbog čega su oni kojih se to najviše tiče nerijetko svoja prava tražili i na protestima.

Navest ćemo neke:

Liste čekanja onkoloških pacijenata za propisane terapije oboljelih, koji ni dana ne bi smjeli čekati lijek jer im on bukvalno znači život, u jednom trenutku približile su se brojci od 2.000.

Životi nekih od njih spašeni su reagiranjem kantonalnih zdravstvenih vlasti, poput Kantona Sarajevo, koji je prošle godine izdvojio novac za terapije svojim zdravstvenim osiguranicima. Ali to je samo pokušaj gašenja vatre i problem time nije riješen. I dalje se na listi čekanja za lijekove pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nalaze stotine onkoloških pacijenata iz drugih kantona.

Prema podacima udruženja koja okupljaju onkološke pacijente, mnogi od njih nažalost ne dočekaju lijek.

Oboljeli od rijetkih bolesti u FBiH, za razliku od onih koji žive u manjem bh. entitetu, prepušteni su sami sebi jer ih kao tu kategoriju ne prepoznaje nijedan zakon u Federaciji niti bilo kakav strateški dokument.

Borba pacijenata za zakon predugo traje. Prošle su dvije godine kako je pri Federalnom ministarstvu zdravstva imenovana Komisija čiji je zadatak bio formiranje teksta prijedloga zakona o rijetkim bolestima.

Iz Centra za rijetke bolesti u februaru ove godine za Faktor su kazali kako do sada nisu imali nijedan sastanak.

Pacijenti u Federaciji BiH, među kojima su i oni najteži, onkološki, godinama se liječe zastarjelim i u zapadnim zdravstvenim sistemima davno prevaziđenim terapijama.

Razlog je što Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana više od sedam godina.

Šta za jednog onkološkog pacijenta znači činjenica da lista lijekova nije promijenjena sedam godina najbolje govori primjer prof. dr. Semira Bešlije, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koji je ranije u razgovoru za Faktor naveo da je vodič Američkog udruženja kliničkih onkologa (ASCO) po kojem se tretiraju i naši pacijenti, samo u 2024. promijenjen 14 puta.

Dok su dakle u zemljama regije, Evrope i svijeta pacijentima na raspolaganju najsavremenije molekule, koje garantiraju uspješnost liječenja, pacijenti u FBiH i dalje se liječe zastarjelim terapijama, a neke od njih davno su prevaziđene.

O nedostatku citostatika suvišno je više i govoriti da nisu važna terapija u liječenju malignih bolesti. I u drugim državama desi se da klinički centar nema jedan ili dva lijeka, ali da ih u jednom trenutku nema 10 i više, slučaj je koji je svojstven samo za našu zemlju.  

Koliko smo u zaostatku sa novim lijekovima govori i podatak Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, koji kaže da je za četiri godine u našoj zemlji registrirano svega osam inovativnih lijekova.

I pacijenti čiji se embriji i biološki materijal nalaze u zatvorenoj zdravstvenoj ustanovi Northwestern Medical center u Sarajevu mjesecima vode borbu sa Federalnim ministarstvom zdravstva.

Iako je Općinski sud u Sarajevu 18. juna naložio Federalnom ministarstvu zdravstva "neprekidno stručno čuvanje materijala u propisanim kriouvjetima", iz ministarstva su izdali saopćenje u kojem su naveli kako je "mjera Općinskog suda protiv važećih propisa i da nije provodiva".

Dodamo li tome da većina kliničkih centara i bolnica u FBiH radi u starim, oronulim zgradama u kojima vladaju loši uvjeti, kako za boravak pacijenata, tako i za rad zdravstvenih radnika, zastarjelu medicinsku opremu, duge liste čekanja na određene dijagnostičke procedure, nedostatak kadra, ali i osnovnih potrepština kao što su gaze, toaletni papiri..., ne treba biti previše pametan, pa zaključiti da je zdravstvenom sistemu u FBiH već dugo potrebna hitna i korjenita promjena.

I toga su ovdje odavno svjesni svi, osim čini se prvog čovjeka zdravstva u FBiH.   

I pored svega nabrojanog ministar Rimac ovih dana gostujući u jednom mediju u Sarajevu kaže "kako zdravstvo nije u tako lošem stanju ako se pogleda realno, okrivljujući za sve 'nedavni' rat iz kojeg je zemlja izašla i koronu".

Nakon mjeseci, tačnije rečeno godina šutnje i izbjegavanja novinara, ministar se prije dva dana odvažio stati pred kamere i govoriti o stanju u svom resoru.

Rimac je tako na kraju svog četverogodišnjeg mandata umjesto da im isporuči obnovljene bolnice, bolje uvjete liječenja, nove terapije, smanjene liste čekanja za lijekove i preglede, građanima poslao jedno veliko - "izvinjenje" - dodajući kako su, zamislite, "zaslužili da imaju prave informacije". 

Pritom okrivio je, kako je rekao, "pojedine medije da su bili zločesti, jer je za sve što se dešava bio kriv ministar" ne navodeći pritom da se na brojne upite novinara za razgovore, odgovore na pitanja, pojašnjenja u protekle četiri godine jednostavno oglušio.

Dakle, prvom čovjeku zdravstva u FBiH za sve su krivi novinari.

- Nemojte vi mene faliti, ali nemojte pisati ni šta nije. Vi ste vodeći kada treba nekoga satanizirati. Od Ismeta Gavrankapetanovića vi ste mene uvijek u negativnom kontekstu pratili. To nije tako... Pišite nešto afirmativno - kazao je Rimac novinarki Faktora u oktobru prošle godine.

No osim pacijenata, predstavnika udruženja oboljelih, novinara, pitanja, dopise, molbe za sastanke slali su i federalni zastupnici.

Mnogi od njih kazali su nam da ne znaju kako ministar uopće izgleda jer nikada nisu vidjeli da je došao na neku od sjednica Federalnog parlamenta na kojima su se često postavljala goruća pitanja u oblasti zdravstva.

- Premijer Nermin Nikšić, kao kormilar, trebao bi reagirati. Ali ako ćemo pravo, ni Nikšića skoro nikada nema na sjednicama Parlamenta - kazala nam je u julu 2024. godine zastupnica (DF) Alma Kratina.

Kako tada, tako i tokom cijele prošle i do jula ove godine.

I da zaključimo, federalni ministar zdravstva kroz svoj mandat prošao je otprilike kao turistički vodič. 

Uostalom to je Rimac donekle potvrdio i javno prije dva dana pred kamerama poručujući kako će "njegov nasljednik morati uložiti znatno više truda".

Nakon ovakvog mandata i mi mu, kao i svima nama, želimo puno sreće!