Na svečanosti upriličenoj u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu u nedjelju je uručena menšura novom reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžadu ef. Grabusu, čime je i zvanično preuzeo dužnost poglavara i najvišeg vjerskog autoriteta Islamske zajednice.

Menšura je svečani dokument kojim se potvrđuje da je osoba kojoj se dodjeljuje izabrani reisu-l-ulema, da je izabran legalno i časno i da je šerijatski ovlašten da obavlja svoju dužnost, te da za obavljanje vjerskih dužnosti putem murasele ovlašćuje muftije, imame, muallime, muderise i vjeroučitelje.

Menšuru reisu Grabusu uručio je predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić, a svečanosti su prisustvovati predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet) Safi Arpagus, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, brojni drugi predstavnici diplomatskog kora, značajnih međunarodnih islamskih institucija, članovi izbornog tijela, vjerski velikodostojnici, ugledne javne ličnosti i visoki zvaničnici Islamske zajednice.

Nedžad-ef. Grabus, koji je u vrijeme izbora obavljao dužnost sarajevskog muftije, izabran je za reisu-l-ulemu 10. oktobra 2026. godine, za mandatni period od 2026. do 2033. godine. Funkciju reisu-l-uleme preuzima nakon okončanja drugog mandata dr. Huseina-ef. Kavazovića. Prema Ustavu Islamske zajednice, reisu-l-ulema se bira na sedam godina, uz mogućnost još jednog izbora, odnosno najviše dva mandata.

Dodjela menšure predstavlja centralni čin uvođenja novoizabranog reisu-l-uleme u dužnost. Njome se potvrđuju zakonitost njegovog izbora i šerijatska ovlaštenja, uključujući pravo da ovlašćuje druge vjerske službenike za obavljanje njihovih dužnosti.

Naziv menšura potječe od arapskog termina menšur, koji označava potvrdu, ukaz ili diplomu o imenovanju. U bosansku islamsku administraciju ušao je posredstvom osmanskih institucija, koje su ga preuzele iz prakse ranijeg muslimanskog naslijeđa.

Dokumenti s ovim nazivom kroz historiju su izdavani prilikom imenovanja na različite dužnosti.

U nekim ranijim islamskim državama i uređenjima menšurama su imenovani profesori, ali su služile i kao dokumenti o imenovanju kadija i upravitelja pokrajina. U osmanskom razdoblju njima su imenovane i pokrajinske muftije, uključujući muftije u Bosni.

Nedžad Grabus je rođen 1968. godine. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1987. godine. Akademsko obrazovanje stekao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje diplomirao 1994., magistrirao 2001., a doktorirao 2008. godine. Od 1995. do 1999. godine položio je i sve ispite na postdiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju.

Od novembra 1994. do marta 1996. godine je radio u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u BiH, a nakon toga, od 1996. do 2006. godine, na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je u zvanje redovnog profesora izabran 28. aprila 2021. godine.

Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i bio je gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu bio je mentor studentima na dodiplomskom studiju, postdiplomskom i doktorskom studiju, te član komisija za odbranu magistarskih i doktorskih radova na fakultetima u Sarajevu, Bihaću, Ljubljani i Zagrebu.

Od 2006. do 2021. godine obnašao je dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Od 15. septembra 2021. godine obnaša dužnost muftije sarajevskog.

Najvažniji projekt koji je vodio od 2008. do 2020. godine je izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Bio je odgovorna osoba – od izbora lokacije, kupovine zemljišta, izbora idejnog projekta na međunarodnom konkursu, u suorganizaciji Islamske zajednice u Sloveniji i Općine Ljubljana, do konačnog završetka izgradnje, dobijanja upotrebnih dozvola i početka upotrebe džamije 7. februara 2020. godine.

Objavio je značajan broj knjiga, naučnih radova, prijevoda knjiga i akademskih članaka, prikaza knjiga, recenzija i analiza u referentnim domaćim i međunarodnim časopisima. Njegovi intervjui objavljivani su u relevantnim medijskim na bosanskom, slovenskom, arapskom, njemačkom, turskom i engleskom jeziku.

Učestvovao je i izlagao na brojnim međunarodnim akademskim konferencijama i na javnim raspravama i forumima na kojima se razgovaralo o pitanjima religije, obrazovanja, kulture, dijaloga, međureligijskog dijaloga i religijske diplomatije.

Govori arapski, engleski i slovenski jezik.