Vlada Federacije ide iz jednog u drugo zaduženje. Posljednje 635 miliona maraka. Dok se hvale rekordno visokim budžetima, podaci u njemu upozoravaju na stalni rast duga. Raste i budžetski deficit koji je ove, u odnosu na prošlu godinu, veći za 50 miliona maraka. Novi dug kao zao drug, upozorava struka.

Nepun mjesec nakon usvajanja budžeta počela su i prva zaduženja. Od trezorskih zapisa, emisije obveznica pa do bankarskih kredita - iznos dosegao 635 miliona maraka. No, ovo je tek početak, jer analizom ovogodišnjeg budžeta vidi se da smo u 2025. ušli s deficitom od 315 miliona maraka.

Podaci dalje otkrivaju da se Vlada ove godine ukupno planira zadužiti za milijardu i 447 miliona maraka. Ovim novcem se planira pokriti ukupna budžetska razlika, jer su rashodi u odnosu na prihode veći za skoro milijardu i po maraka.

- Vrlo brzo ćemo doći u situaciju da ćemo posuđivati pare od MMF-a da bismo održavali likvidnost budžeta jer u zadnje dvije-tri godine još nisam uspio dobiti odgovor od Ministarstva finansija na pitanje koji je odnos u zaduženjima u zadnje dvije godine prethodne i dvije godine ove vlade, iz kojih sredstava i kako se finansira taj minus u budžetu - navodi Salko Zildžić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu FBiH.

Budžetski minus pokrivamo novim zaduženjima. Dug kao naslijeđe od jedne vlade drugoj, i tako ukrug. I dok dugovi rastu, Vlada Federacije je pred novu godinu podigla osnovicu službenicima i namještenicima u organima vlasti.

- U situaciji kad ste u minusu, kad nemate novca u budžetu bez zaduživanja, to je primjer apsurda, da se ne vraćamo sad u apsurdne nabavke poput luksuznih vozila i drugih izdataka. Jedini smisao povećanja budžeta i koji jedino može opravdati zaduženja jeste da ona idu u kapitalna ulaganja - ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.

Kapitalna izdvajanja planirana budžetom iznose milijardi i 195 miliona, od čega su kapitalni transferi svega 456 miliona, javnim preduzećima ukupno 265 miliona. Gavran upozorava da se budžetski novac ne troši domaćinski.

- Na koji način se javna sredstva troše, pokazuju nam i neki nedavni slučajevi hapšenje i istraga gdje se spominju desetine miliona samo kad su u pitanju pojedini projekti izgradnje puteva, tunela i drugog. Tako da se možemo opravdano bojati gdje će ovaj novac otići - upozorava.

Dio novca, istina, otići će u socijalna davanja. Povećanje minimalne plaće, između ostalog, dovelo je do povećanja dječjeg dodatka, naknade roditeljima njegovateljima. Međutim, na konto rasta minimalca trebao bi rasti i budžet fonda PIO, i to za više od 626 miliona maraka.

- Na takav način Vlada FBiH za ovu godinu "ravna" budžet - njegovu prihodovnu i rashodovnu stranu. Na jednoj strani se dodatno zadužuje u odnosu na prethodne godine, na drugoj uzima od privrede - navodi Zildžić, prenosi FTV.

- Često iz Vlade imamo komentare na povećanje prihoda po osnovu minimalne plaće da je najveći dio tog novca, uslovno kazano, rezervisan za specifične namjere i to jeste formalno tačno. Međutim, znači da će taj novac osloboditi ona sredstva koja su ranije preusmjeravana da se dopune penzioni i drugi fondovi - ističe Gavran.

Iz Vlade Federacije dalje nisu pojašnjavali. Ni predstavnici pozicije u zakonodavnoj vlasti nisu željeli pred kameru. Sve prebacuju na Federalnu vladu. I tako ukrug. Na otplatu duga ove godine otići će više od milijardu i 86 miliona maraka, te ćemo tako samo na kamate dati 252 miliona maraka.