Bosna i Hercegovina se ubraja u demografski najugroženije
države okruženja, a procjene su da bismo u naredne četiri decenije mogli ostati
bez više od polovine stanovništva. Najveći problem je iseljavanje, a to je sve
izraženije u školama, koje obrazuju stručni kadar, gdje oko 50 posto učenika
nakon školovanja odlazi u inostranstvo.
Vuk, Milorad i Aleksandar pripadaju grupi mladih ljudi koji
su još kao maloljetni, pri upisu srednje škole, odlučili da će budućnost i
karijeru graditi u inostranstvu.
Jednostavno može se reći zbog niskih plata i primanja
u ovoj zemlji i teškog života zbog istih tih primanja - kazao je Vuk Cvjetković, učenik završnog razreda kuharskog smjera.
- Mislim, a tamo mogu više da zaradim i naučim nešto
više - pojašnjava Aleksandar Bodo, učenik završnog razreda kuharskog smjera.
- Zato što je tamo bolje. U plati je velika
razlika - mišljenja je Milorad Ćutković, učenik prvog razreda konobarskog smjer.
Posao u zemljama Evrope, najviše Njemačkoj i Sloveniji,
tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo
je skoro 13.500 ljudi, odnosno svakog dana trbuhom za kruhom iz naše zemlje
otišlo je 35 ljudi.
Starosna granica onih koji odlaze iz naše zemlje sve je
niža. Dok škole obrazuju kadar i nastoje učenicima omogućiti što kvalitetnije
sticanje praktičnih znanja, taj kadar odmah nakon sticanja znanja odlazi.
- Mi smo radili neku analizu, nekih 40 do 50 posto djece
nakon završetka već od juna imaju ponude hrvatsko i crnogorsko primorje, Češku,
Prag elitne hotele da rade kao kuvari i konobari imaju dobra primanja - kaže direktor Srednje stručne škole Saša Matić.
Milenko Maksimović, direktor Tehničke škole Mihajlo Pupin Bijeljina, navodi kako nastoje da im praktična nastava bude što bolja i
kvalitetnija kako bi bili spremni nakon završenog zanata.
- To je negdje otprilike
50, 50 posto gdje učenici koji pronalaze posao u inostranstvu na 50 posto njih
koji se zadržavaju u lokalnim gradskim privrednim društvima - dodao je.
Dok škole rade svoj posao, konkretni koraci nadležnih kako
bi se zaustavio odlazak mladih izostaju. Jer ni najobrazovaniji i najstručniji
nisu dovoljno motivisani da ostanu.
One koji su, ipak. odlučili da ostanu, za sad zadržava nada.
- Planiram da ostanem, nisam kao neki moji da idem vani
ovdje može više toga da se nauči, a i vremenom će se povećati plaće - rekla je za
BHRT učenica završnog razreda kulinarskog smjera Mirjana Draškić.
Dok škole skoro polovinu učenika stručnih usmjerenja školuju
za inostranstvo, nadležni ne reaguju, a sve je više i cijelih porodica koje ne
mogu više čekati "da svanu bolji dani" koji im se obećavaju već godinama.