Plaćanje računa za drugu osobu naizgled je jednostavan čin. Međutim, šta ako osoba koja dođe na šalter s brojem telefona, osim što izmiri dug, dobije i informacije o potrošnji i dodatnim uslugama koje koristi vlasnik broja? Ili vidi listu poziva i poruka.

Ne, ovo nije priča o ljubavnim odnosima i povjerenju. Ovo je priča o zakonu. Ako ga ima. 

Upravo takvu situaciju prijavila je čitateljka portala Faktor, navodeći da je njen nevjenčani suprug platio račun za njen mobilni telefon u BH Telecomu. Prema njenim riječima, za uplatu je bilo dovoljno da navede njen broj telefona, bez pokazivanja bilo kakvog ličnog dokumenta ili njenog starog računa. 

Čitateljka tvrdi da je njen partner tom prilikom saznao i da je kupovala dodatne gigabajte interneta.

Navodi da nije znala da će njen partner platiti njen račun. Samim tim, nameće se pitanje - da li neko ko samo zna naš broj telefona može bahnuti "sa ulice" i raspitivati se koliki nam je račun i koga smo zvali. 

Pa sve i da je suprug, sestra, brat, otac. Bez ikakve punomoći. 

Naša čitateljka smatra da se na taj način otvorilo pitanje zaštite njene privatnosti, odnosno da li je osoba koja plaća račun ujedno ovlaštena dobiti informacije o načinu na koji drugi korisnik koristi telekomunikacijske usluge.

Faktor je od BH Telecoma zatražio pojašnjenje postupka koji se primjenjuje u ovakvim situacijama, ali odgovor nismo dobili.

Odgovor na pitanje šta se smije otkriti trećoj osobi ne može se svesti samo na to da li je ona član porodice ili partner korisnika. Ključno je utvrditi koji se podaci obrađuju, na kojem pravnom osnovu i da li je osoba koja ih traži za to ovlaštena.

Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, odgovarajući na upit Faktora o postupanju s podacima korisnika kada račune plaćaju druge osobe, ukazala je da se obrada ličnih podataka mora zasnivati na zakonu ili drugom odgovarajućem pravnom osnovu, uključujući saglasnost kada je ona primjenjiva.

- Svi kontrolori podataka su dužni vršiti zakonitu obradu ličnih podataka građana, to jeste postupati u skladu sa vlastitim ovlaštenjima - navodi se u odgovoru Agencije.

Agencija pojašnjava i da kontrolori smiju obrađivati podatke građana koji su im dostupni na osnovu ovlaštenja, i to u obimu i periodu potrebnom za određenu svrhu. Dužni su osigurati i tehničke i sigurnosne mjere kojima se sprečava da podaci dospiju do neovlaštenih osoba.

To znači da činjenica da je neko platio račun sama po sebi ne daje automatsko pravo na pristup svim informacijama o korisniku. Ipak, da bi se utvrdilo da li je u konkretnom slučaju došlo do povrede propisa, potrebno je znati koje su informacije zaista saopćene, kako su do njih došli i kakva pravila BH Telecom primjenjuje prilikom naplate računa.

Posebno je osjetljivo pitanje da li bračna ili vanbračna zajednica nekome daje pravo da bez dodatnog ovlaštenja pribavlja lične podatke partnera.

Agencija je u odgovoru istakla da se za specifična pitanja o postupcima i uvjetima koje primjenjuju pojedini pružaoci usluga građani trebaju obratiti nadležnim subjektima i zatražiti informacije o pravnom osnovu za takvo postupanje.

U slučaju kada se radi o plaćanju računa za telekomunikacijske usluge, to znači da je potrebno razjasniti da li se prilikom same uplate otkrivaju samo podaci neophodni za evidentiranje plaćanja ili se trećoj osobi saopćavaju i dodatne informacije o potrošnji, aktiviranim paketima i kupljenim uslugama.

Upravo je ta razlika važna za procjenu konkretnog slučaja.

Agencija za zaštitu ličnih podataka navodi da građani imaju pravo tražiti informacije o obradi svojih ličnih podataka. Ako smatraju da se njihovi podaci nezakonito obrađuju ili daju drugim fizičkim i pravnim osobama, mogu podnijeti prigovor Agenciji.

- Ukoliko se utvrdi osnovanost prigovora, Agencija će postupiti po vlastitim nadležnostima i ovlaštenjima -  kažu za Faktor iz Agencije za zaštitu ličnih podataka. 

Pojašnjavaju da mjere, zavisno od okolnosti, mogu uključivati zabranu obrade ličnih podataka, a u određenim situacijama i novčane kazne.

Slučaj čitateljke otvara pitanje na koje odgovor još nismo dobili od BH Telecoma: koje informacije njihovi zaposlenici smiju saopćiti osobi koja dođe platiti tuđi račun i na koji način provjeravaju da li je ta osoba ovlaštena za pristup podacima korisnika?

Dok ne dobijemo pojašnjenje telekom operatera, ne može se zaključiti da je u ovom slučaju zakon prekršen. Međutim, ostaje važno pitanje: da li se prilikom plaćanja tuđeg računa može saznati više nego što je potrebno za samu uplatu?