Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici koja je počela trebalo da razmatra dva "evropska" zakona - Prijedlog zakona o graničnoj kontroli i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka, koje je polovinom decembra prošle godine jednoglasno utvrdilo Vijeće ministara BiH i uputilo ih u parlamentarnu proceduru. 

Vijeće ministara BiH je Prijedlog zakona o graničnoj kontroli uputilo na razmatranje po hitnoj proceduri, dok je Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka upućen na razmatranje po skraćenom postupku.

Kako je ranije navedeno iz Vijeća ministara, podrškom ovim zakonima, koji su ključni prioriteti na evropskom putu Bosne i Hercegovine i nose oznaku "EI", kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije, Vijeće ministara BiH je poduzelo relevantne korake za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH s EU-om.

Hitna sjednica na kojoj su trebala biti razmatrana ova dva zakona, prvobitno je bila zakazana za 16. januar, ali je njeno održavanje odgođeno za 23. januar.

Predsjedavajući Denis Zvizdić tada je izjavio novinarima da ne bi imali dovoljnu entitetsku većinu zastupnika koji dolaze iz bh. entiteta RS, tako da ne bi mogli usvojiti navedena dva zakona.

- Do 23. januara postoji mogućnost da će se ipak postići politički dogovor i kompromis u vezi sa usvajanjem ova dva zakona koji bi značili jedan novi korak ka Evropskoj uniji - naveo je Zvizdić.

Prijedlogom zakona o graničnoj kontroli, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti, ispunjava se jedan od strateških ciljeva iz ranije usvojene Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini.

Odredbama novog zakona uređuju se, među ostalim, važna pitanja upravljanja granicom, te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU-a.

Prijedlogom zakona o zaštiti ličnih podataka vrši se usklađivanje s Uredbom EU-a iz 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju ovih podataka, te prihvataju međunarodno priznati standardi u ovoj oblasti.

Usvajanje ovog zakona, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova, a pripremila Interresorna radna grupa Vijeća ministara BiH formirana u novembru 2023. godine, stvaraju se preduvjeti za stupanje na snagu Sporazuma o saradnji Bosne i Hercegovine s Eurojustom, Agencijom EU-a za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima, koji je potpisan krajem oktobra 2024. godine - naveli su iz Vijeća ministara BiH.

Po okončanju hitne, planirano je održavanje i redovne sjednice Zastupničkog doma, koja bi trebala početi postavljanjem zastupničkih pitanja na koja će članovi Vijeća ministara BiH odgovarati usmeno, na samoj sjednici.

Nakon toga bi trebalo uslijediti utvrđivanje dnevnog reda sjednice, a među predviđenim tačkama je i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru, koji su preložili zastupnici Jasmin Emrić, Zlatan Begić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Zastupnici bi se, u drugom krugu glasanja, trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakona BiH čiji je predlagač zastupnik Denis Zvizdić, te o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH koji je predložila zastupnica Mia Karamehić-Abazović.

Naime, na prethodnoj sjednici, navedena dva zakona nisu dobili potrebnu entitetsku većinu glasova, pa su upućeni Kolegiju na usaglašavanje, koji nije uspio postići saglasnost, tako da će se zastupnici ponovno izjašnjavati o njima.          

Pred zastupnicima će se, između ostalog, naći i više izvještaja, među kojima i izvještaji Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2023. godinu, potom informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2024. godine, kao i jedna broj zastupničkih inicijativa.