U tuzlanskom naselju Bulevar, na obali rijeke Jale, danas je otkriven spomenik policajcu Samiru Mustafiću, koji je prije tačno godinu dana stradao pokušavajući da spasi bjegunca koji je upao u rijeku.

Spomenik su otkrili Samirov sin Aziz Mustafić, policajac Armin Mehmedović koji je zajedno s Mustafićem bio u nabujaloj Jali te Smajo Mandžić, zastupnik u Skupštini TK koji je kobnog dana ušao u rijeku da pomogne policajcima.

- Samir Mustafić nije bio samo policijski službenik, bio je sin, otac, suprug, a prije svega čovjek velikog srca. Njegova hrabrost nije bila samo dio uniforme koju je nosio, već dio njegove prirode. Hrabrost je pokazivao djelima, a ne riječima.

U trenutku opasnosti Samir nije oklijevao, nije se povlačio, nije razmišljao o sebi. Učinio je ono što samo najhrabriji među nama mogu, stavio je tuđi život ispred svog - rekao je Elvir Mahmutović, direktor Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona.

On je istakao da ljudi poput Samira Mustafića ne smiju biti zaboravljeni.

- Ovaj spomenik je trajni podsjetnik na žrtvu, hrabrost i čovječnost. Podsjetnik da postoje ljudi koji su nesebično spremni dati sve da bi drugi živjeli. Samir će živjeti kroz svoju porodicu, ali i kroz nas - rekao je Mahmutović.

Avdo Joldić, punac Samira Mustafića, istakao je ono čemu smo svjedočili prije godinu dana "rade samo rijetki".

- Samirov život nije bio lak. Kao dječak ostao je bez oca koji je ubijen u genocidu u Srebrenici. Odrastao je s tim teretom, ali ga nikada nije nosio kao gorčinu, nego kao snagu. Izrastao je u čovjeka koji nije okretao glavu od tuđe nevolje. U čovjeka koji je birao da pomaže, da štiti i bude oslonac drugima - rekao je Avdo Joldić.

Iza Samira su ostala njegova djeca Aziz i Uma, a Joldić je naglasio da je na nama da im kažemo da mogu biti ponosni na svog oca.

- Ovaj spomenik nije samo kamen, on je podsjetnik na hrabrost, odgovornost i na to koliko vrijedi jedan ljudski život. Za nas porodicu, Samir nije samo ime na ovom mjestu, on je dio svakog našeg dana, svake uspomene i razgovora koji nedostaje. Ponosni smo što smo ga imali i na to kakav je bio, ponosni što će njegovo ime ostati upamćeno ne po načinu na koji je otišao, nego po načinu na koji je živio - zaključio je Joldić.