Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava predstavio je interaktivnu mapu "Granatiranje Sarajeva u vrijeme opsade", autorice dr. sc. Merise Karović-Babić, više naučne saradnice Instituta. Interaktivna mapa javnosti je predstavljena povodom obilježavanja 32. godišnjice masakra na pijaci Markale i Dana sjećanja na ubijene i ranjene građane Sarajeva u periodu opsade 1992-1995. godine.

Interaktivna mapa "Granatiranje Sarajeva u vrijeme opsade" u digitalnoj formi donosi rezultate dugogodišnjih naučnih istraživanja o masovnim zločinima nad civilima Sarajeva, a obuhvata 116 lokacija na kojima je, u istom trenutku i na istom mjestu, ubijeno troje ili više civila.

Na press konferenciji obratili su se Muamer Džananović, direktor Instituta, i Merisa Karović-Babić, viša naučna saradnica Instituta.

Džananović je istakao:

- Predstavljanjem interaktivne mape Granatiranje Sarajeva u vrijeme opsade Institut nastavlja svoju temeljnu misiju - naučno utemeljeno dokumentovanje zločina i očuvanje pravne i historijske istine. Ovaj projekat, zasnovan na višegodišnjim empirijskim i arhivskim istraživanjima, donosi precizno mapirane lokacije masakara s imenima žrtava i podacima iz primarnih izvora. Interaktivna mapa nije samo digitalni prikaz prošlosti - ona je i baza znanja, dokazni materijal i snažan edukativni alat. Njeno stavljanje na raspolaganje javnosti predstavlja važan korak ka dostupnosti historijskih činjenica.

Karović-Babić tokom svog izlaganja predstavila je javnosti sadržaj Interaktivne mape i rezultate svojih istraživanja. Istakla je da je ovo dio njenog dosadašnjeg rada na projektu istraživanja zločina počinjenih u Sarajevu 1992-1995. godine.

- Na slajdovima i fotografijama priloženim uz svaku lokaciju mapiranu na karti navodimo broj i identitet žrtava (prezime, ime, ime oca, datum i mjesto rođenja), kao i podatke koje se odnose na datum, vrijeme i mjesto zločina, okolnosti i detaljan opis masakra. Pristup primijenjen u ovoj interaktivnoj mapi ima za cilj objektivizaciju historijskih činjenica, reduciranje sveprisutnog manipuliranja zločinima. Sadržaj objavljen u interaktivnoj mapi namijenjen je svim žrtvama barbarske opsade Sarajeva, budućim generacijama, obrazovnim institucijama s ciljem edukacije učenika i suočavanja bosanskohercegovačkog društva sa zločinima - kazala je.

Interaktivna mapa predstavlja jedinstvenu bazu podataka o masovnim zločinima nad civilima Sarajeva tokom opsade, zasnovanu na višegodišnjim empirijskim i arhivskim istraživanjima. Podaci prezentirani na mapi prikupljani su iz brojnih primarnih izvora, uključujući sudsku i policijsku dokumentaciju, medicinske evidencije, izvode iz matičnih knjiga umrlih, svjedočenja očevidaca, kao i domaću i međunarodnu arhivsku građu. Posebnu vrijednost mapi daje činjenica da su korišteni i do sada neobjavljeni materijali iz lične arhive autorice, koji prvi put postaju dostupni široj javnosti.

Kroz precizno mapiranje lokacija masakara po općinama i naseljenim mjestima, koje prate okolnosti zločina i identiteti žrtava, projekat pruža sistematičan uvid u razmjere i obrasce granatiranja civilnih ciljeva tokom opsade Sarajeva. Objavljeni sadržaji imaju za cilj očuvanje dostojanstva žrtava, jačanje kulture sjećanja i doprinos procesu suočavanja društva s ratnim zločinima, te predstavljaju značajan edukativni resurs za obrazovne institucije, istraživače, studente i buduće generacije, saopćio je Institut.

Interaktivnu mapu možete pogledati na ovom linku.