Samostalni mali poduzetnici u bosanskohercegovačkom entitetu RS od ove godine moraju plaćati veće namete, ali mnogi od njih tvrde da ne znaju još kako će to izgledati u praksi jer se čeka izrada podzakonskih akata.

Od 1. januara u tom bh. entitetu na snagu su stupile izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima čime se planira zahvatiti više novca u budžet od poduzetnika. To se odnosi na poduzetnike koji samostalnu djelatnost obavljaju kao osnovno ili kao osnovno ili dopunsko zanimanje.

Kada budu plaćali januarske obaveze, morat će više izdvojiti za doprinose, a jedan dio njih morat će plaćati i veći porez.

Tako, po Zakonu, ukupan godišnji prihod malog poduzetnika, umjesto doskorašnjih 50.000 KM, je 100.000 KM, s tim da taj prihod obuhvata zbir prihoda tog poduzetnika i sa njim povezanih osoba koje obavljaju istu samostalnu djelatnost.

Povezanim osobama smatraju se bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim poduzetnikom.

Minimalni iznos poreza koji je mali preduzetnik obavezan da plati dvostruko je povećan, sa 600 KM na 1.200 KM godišnje. Odnosno, umjesto 50 maraka mjesečno, plaćat će 100 KM mjesečno paušala. Izuzetak su najmanji poduzetnici čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM. Oni će i dalje plaćati 600 KM godišnje.

Proširen je broj samostalnih zanimanja koja su po prirodi posebne profesionalne ili intelektualne usluge i oni ne mogu da podnesu zahtjev za plaćanje poreza kao mali poduzetnik. Drugim riječima, ta zanimanja plaćat će porez od 10 posto na dobit, odnosno na razliku prihoda i rashoda.

Zbog zakonskih izmjena, neki mali poduzetnici su već odjavili djelatnost, neki čekaju da vide kako će to da izgleda u praksi.

Između ostalih, to su veterinari, turistički vodiči, inženjeri, arhitekte, istaživači, naučnici, stečajni upravnici, tumači, vještaci, novinari, umjetnici, sportisti, brokeri, te računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, kao i djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.

U prvobitnoj verziji zakona planirano je i da mali poduzetnici ne mogu biti oni koji se bave samostalnom djelatnošću računarskog programiranja i informacionim uslužnim djelatnostima, ali se odustalo nakon "pritiska" branše.

- Kada sam pokretao samostalnu poduzetničku djelatnost kao mali poduzetnik u stambenom prostoru, mogao sam navesti da ću se baviti sa mnogo djelatnosti, s tim da jednu navedem kao pretežnu od koje ću najviše zarađivati - rekao je Srđan D. iz Banje Luke koji je prije godinu dana registrovao samostalnu djelatnost kao mali poduzetnik.

On kaže da je sada problem jer neke od djelatnosti koje je naveo su prešle u kategoriju profesionalnih, a neke nisu.

- Ima mnogo otvorenih pitanja. Da li se preregistrovati, izbrisati neke djelatnosti ili ih ostaviti? Zakon to ne definiše, a u Poreznoj upravi još ne znaju kako će tumačiti. Nezvanično, kako te službenik prilikom provjere zahtjeva za malog poduzetnika procjeni, tako će i odrediti status. Ali, razlika u stopi poreza dva i 10 posto nije mala - navodi Srđan.

Mali poduzetnici su do jučer mogli predati sugestije na pet prijedloga pravilnika koje je predložilo Ministarstvo privrede i poduzetništva, a koje je, po zakonskim izmjenama, obavezno da ih izradi.

To su prijedlozi pravilnika o: poduzetničkim djelatnostima u stambenom prostoru, poduzetničkim djelatnostima bez poslovnog prostora, periodičnim djelatnostima, zahtjevu za registraciju poduzetnika i o zanatskim djelatnostima.