Nakon ispitivanja osumnjičenog Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uputilo je prema Sudu BiH prijedlog za određivanje mjera zabrane za penzionisannog generala Armije RBiH Fikreta Prevljaka. 

Kako je saopćilo Tužilaštvo, od Suda su zatražili da Prevljaku odredi mjere zabrane oduzimanje dokumenata, zabranu putovanja, kao i zabranu kontaktiranja sa svjedocima i osumnjičenima u predmetu, kao i javljanje tri puta sedmično nadležnoj policijskoj upravi.

- Osumnjičeni je pod istragom zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjenog nad više desetaka žrtava srpske nacionalnosti na području sarajevskih naselja Hrasnica, Butmir i Sokolović Kolonija, u periodu od 1992. do 1995. godine, uključujući ubistva, nezakonita zatvaranja, odvođenje na prisilne radove i druge oblike nečovječnog postupanja - naveli su iz Tužilaštva. 

Sud BiH ročište na kojem će se raspravljati o predloženim mjerama zabrane zakazo je za sutra. 

Prevljaka Tužilaštvo istražuje za komandnu odgovornost za događaje za koje se već sudilo nekima koji su označeni kao njihovi direktni počinioci. 

Sud Bosne i Hercegovine nedavno je pravosnažno oslobodilo Senada Gadžu, Zaima Laličića i Sulju Hebiba za navodne zločine nad civilima u Hrasnici u drugoj polovini 1992. godine.

Prvostepenom presudom Gadžo je oslobođen po 11 tačaka optužnice za učešće u premlaćivanju zatvorenika u školi "Aleksa Šantić", garažama i podrumu nedovršene zgrade, od kojih je, prema optužnici, većina podlegla batinama.

On je s Laličićem oslobođen po pet tačaka za smrt jednog i nanošenje psihičke i fizičke boli šesterici zatvorenika.

Hebib je oslobođen po pet tačaka optužnice za učešće u premlaćivanju četverice zatvorenika.

Sudsko vijeće koje je izreklo ove presude zaključilo je da nije van razumne sumnje dokazano da su trojica bivših pripadnika Četvrte brigade Armije RBiH, u svojstvu stražara, učestvovala u premlaćivanju i ubistvima srpskih civila na području Hrasnice.

Veliki broj od 21 tačke optužnice, kako je tada navela predsjedavajuća Sudskog vijeća Mediha Pašić, zasniva se na pročitanim iskazima jednog svjedoka, dok za neke tačke nije izveden nijedan dokaz ili je saslušan samo jedan svjedok.