Magistar prava iz Sarajeva Adi Džamalija tvrdi da, uprkos tome što je bio prvoplasirani kandidat na konkursu za poziciju kantonalnog tržišno-turističkog inspektora u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP), nije dobio posao.

Džamalija je zbog, kako navodi, niza nepravilnosti u proceduri podnio krivičnu prijavu protiv direktora KUIP-a Adisa Mešića i drugih službenih osoba ove institucije, zbog sumnje u zloupotrebu položaja i ovlaštenja.

Džamalija navodi da je na listi uspješnih kandidata, objavljenoj 14. augusta ove godine, zauzeo prvo mjesto sa 92,92 posto osvojenih bodova. Međutim, na radno mjesto nisu postavljeni kandidati prema redoslijedu sa liste, već su donesena rješenja o postavljenju drugorangirane, četvrtorangirane i šestorangirane kandidatkinje i kandidata.

Poziva se na Zakon o državnoj službi Kantona Sarajevo, odnosno odredbu prema kojoj rukovodilac organa državne službe postavlja najuspješnijeg kandidata sa liste uspješnih kandidata, uz mogućnost odstupanja od redoslijeda samo iz opravdanih razloga i uz obrazloženje, nakon obavljenog usmenog intervjua sa kandidatima.

Džamalija tvrdi da u njegovom slučaju takvi razlozi nisu bili pravilno primijenjeni te posebno ističe činjenicu da je i dijete šehida te da je dostavio dokumentaciju kojom dokazuje taj status. Smatra da je prilikom odlučivanja o izboru kandidata zanemaren njegov status i da su pojedinim kandidatima date prednosti koje nisu bile navedene kao uvjeti javnog konkursa.

Posebno ga je, kako navodi u krivičnoj prijavi, iznenadio razgovor sa direktorom KUIP-a, održan 25. augusta, tokom kojeg je, kaže Džamalija, direktor kazao da, prema njegovom mišljenju, prioritet pri zapošljavanju imaju osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih. Džamalija navodi da takav kriterij nije bio naveden u tekstu javnog konkursa te smatra da je time doveden u nepovoljniji položaj jer je u trenutku konkursa bio zaposlen u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.

Rješenja o postavljanju na mjesto kantonalnog tržišno-turističkog inspektora objavljena su 1. septembra. Džamalija u svojoj prijavi problematizira i obrazloženja pojedinačnih rješenja, tvrdeći da su pojedinim kandidatima kao relevantne okolnosti uzete u obzir njihove kvalifikacije i iskustvo, iako ti kriteriji, prema njegovom navodu, nisu bili posebno navedeni u konkursu.

U prijavi se, između ostalog, navode i pitanja koja se odnose na radni status pojedinih izabranih kandidata, kao i moguće obavljanje drugih djelatnosti, zbog čega Džamalija traži da se ispita zakonitost čitavog postupka.

- Ja sam šehidsko dijete koje želi živjeti u ovoj zemlji i vjerovati da se poštenim radom gradi pravna država - naveo je Džamalija u krivičnoj prijavi.

On smatra da postoji sumnja da su pojedini kandidati pogodovani te da je postupak proveden tako da se stvori privid zakonitosti.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo odbacuju navode o nezakonitostima i tvrde da je kompletna procedura provedena u skladu sa Zakonom o državnoj službi Kantona Sarajevo i propisima koji regulišu prednost pri zapošljavanju boraca i članova njihovih porodica.

Direktor KUIP-a Adis Mešić za Fakor navodi da su za poziciju kantonalnog tržišno-turističkog inspektora bila tražena tri izvršioca te da je, nakon stručnog ispita i uvida u dostavljenu dokumentaciju kandidata, utvrđeno da postoje posebni razlozi za postavljenje pojedinih kandidata, odnosno pravo prvenstva pri zapošljavanju propisano posebnim zakonima i uredbama.

Navodi da član 39. Zakona o državnoj službi Kantona Sarajevo propisuje da rukovodilac organa postavlja najuspješnijeg kandidata sa liste, ali da isti zakon predviđa i izuzetak, prema kojem, uz obrazloženje i nakon obavljenog usmenog intervjua sa kandidatima, može biti izabran kandidat bez obzira na redoslijed na listi.

- U stavu (3) Zakona navodi se da se pod opravdanim razlozima podrazumijeva nacionalna i spolna struktura u organu državne službe, kao i prednost u zapošljavanju utvrđena posebnim propisima, što je u konkretnom slučaju uzeto u obzir - navodi Mešić.

Prema njegovim riječima, primijenjena je Uredba o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i općina u KS, koja propisuje pravo prvenstva pri zapošljavanju za osobe koje imaju određeni borački status i nalaze se na evidenciji nezaposlenih ili su zaposlene na određeno vrijeme, odnosno rade na poslovima za koje je potrebna niža stručna sprema od one koju posjeduju.

Mešić navodi da su kandidati koji su se nalazili na četvrtom i šestom mjestu liste dostavili uvjerenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata kojima dokazuju status članova porodica demobilisanih branilaca, kao i potvrde JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo da se nalaze na evidenciji nezaposlenih osoba.

- Na osnovu toga utvrđeno je da imaju pravo na prednost pri zapošljavanju u skladu sa članom 5. navedene uredbe - ističe direktor KUIP-a.

Dodaje da je sa svim kandidatima obavljen usmeni intervju, da su svim kandidatima postavljena ista, unaprijed pripremljena pitanja te da su o razgovorima sačinjeni zapisnici.

- Pored potvrđene prednosti po navedenoj uredbi, dodatno je prepoznato da odabrani kandidati posjeduju i prethodno radno iskustvo u oblastima koje su u direktnoj vezi sa opisom poslova i nadležnostima tržišno-turističkog inspektora, što odgovara organizacijskoj kulturi i potrebama Uprave - navodi Mešić.

Kada je riječ o Adiju Džamaliji, Mešić ističe da je utvrđeno da je zaposlen u državnoj službi na neodređeno vrijeme te da, prema članu 5 stav (1) navedene uredbe, nije ispunjavao uvjete za ostvarivanje prava na prioritetno zapošljavanje.

Direktor KUIP-a osvrnuo se i na podnesenu krivičnu prijavu.

- Postavlja se pitanje da li bi neko ko pretenduje na poziciju kantonalnog inspektora, pravnik po zanimanju, trebao biti upoznat sa navedenom procedurom koja je u potpunosti provedena u skladu sa važećim propisima, te da podnošenjem krivične prijave za nešto za šta prijavitelj zna da nije krivično djelo rizikuje da se njegova prijava tretira kao djelo lažnog prijavljivanja, što predstavlja krivično djelo - naveo je Mešić.

On je otvorio i pitanje rada konkursne komisije, navodeći da je tokom stručnog ispita član komisije dužan prijaviti eventualni sukob interesa i povući se iz postupka.

- Postavlja se pitanje iz koje institucije je došao član komisije sa liste eksperata, da li je u istoj instituciji zaposlen i kandidat koji se obratio medijima, da li je član komisije sa liste eksperata najvećim brojem bodova ocijenio kandidata-kolegu s kojim radi u istoj instituciji i da li je to bilo nepristrasno ocjenjivanje - navodi Mešić.

Dodaje da konkursna procedura još nije okončana, da Agencija za državnu službu FBiH provodi postupak te da rok za žalbe još nije istekao.

- Obavijest Agencije za državnu službu FBiH kandidatima ima pravnu snagu zaključka na koji postoji pravo žalbe, a žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Zbog činjenice da postupak prijema još nije okončan, izabrani kandidati još nisu počeli raditi na ovim pozicijama - zaključio je Mešić.

Ostaje, međutim, otvoreno pitanje koje se nameće iz cijelog slučaja - da li činjenica da je kandidat već zaposlen na neodređeno vrijeme u državnoj službi automatski znači da ne može ostvariti prednost pri zapošljavanju na drugom radnom mjestu za koje se prijavio na javni konkurs? Čak i ako je prvi na listi, sa najviše ostvarenih bodova. 

Drugim riječima, da li zaposlenje na jednom radnom mjestu znači da osoba nema pravo konkurisati za drugo, bolje ili drugačije radno mjesto, odnosno može li joj postojeći radni odnos biti razlog da izgubi pravo koje bi imala da nije zaposlena?

Imamo li pravo tražiti drugi posao, ako nismo zadovolji postojećim, a znamo da imamo kapacitete da ispunimo uvjete. Ili bar pokušati.

Znači li to da kada jednom dobijemo "državni posao", svojom zaslugom i sposobnošću na neodređeno vrijeme, ili što bi naš narod rekao "za stalno", to zaista znači doslovno tako. Da moramo tu biti "za stalno", do kraja života. 

Upravo će odgovor na ovo pitanje, kao i konačan ishod žalbenog postupka, pokazati da li je u ovom slučaju sve provedeno u skladu sa zakonom.