Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podnijet će izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a navodeći, između ostalog, da se radi o vanrednoj krizi u BiH, najvećoj od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Schmidt podsjeća da je Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine donio prvostepenu presudu i da je osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političkih funkcija u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika.

- Nakon presude, vlasti RS-a odgovorile su neviđenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuju državni nivo pravosuđa i državnih organa za provođenje zakona od djelovanja na teritoriji RS-a. Ove radnje su namijenjene stvaranju paralelnog i konfliktnog sistema između državnih i entitetskih institucija - navodi se u izvještaju, objavile su Vijesti.ba.

Schmidt podcrtava da vlasti u RS-u pozivaju na "mirno razdruživanje" i "odvajanje" entiteta Republika Srpska.

Navodi da donošenje zakona u NSRS-u o zabrani rada pravosudnih institucija BiH i organa za provođenje zakona na teritoriji RS-a jesu de facto entitetski nagovještaj secesije.

- Predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog ustava Republike Srpske. Ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja posebno opasan korak. U ovim zabrinjavajućim vremenima, sa zahvalnošću primjećujem nepokolebljivost međunarodne zajednice podrška Bosni i Hercegovini u nastojanju da se odbrani od svih prijetnji koje se ponavljaju. Moram, međutim, naglasiti da je vrijeme ključno u odnosu na trenutne izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava - navodi se.

Schmidt ističe da izvještajni period karakterišu vanredni napadi na Okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini sa eksplicitnim elementima secesionizma koji preduzima vlast Republike Srpske i njen predsjednik Milorad Dodik.

- Ovi napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju održivosti Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i sigurnost i stabilnost u zemlji kao i u regionu, čime se u pitanje dovode svi relevantni procesi i reforme - piše u izvještaju.

Schmidt konstatuje razlike u stavovima među članovima koalicije na državnom nivou koje su na kraju kulminirale odlukom Trojke (SDP, NiP i NS) o raskidu koalicije sa SNSD-om, dok su opozicione stranke iz RS-a (PDP, SDS i Za pravdu i red) izrazile spremnost da učestvuje u vlasti na državnom nivou.

Napominje da se rekonstrukcija vlasti se pokazala teškom jer SNSD ima brojčanu moć da blokira odluke u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

- Isto vrijedi i za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine gdje ministri SNSD-a blokiraju procese donošenja odluka zbog uslova konsenzusa u kolegiju - ističe Schmidt.

Schmidt navodi da HDZ kao najveća hrvatska politička stranka, nastavlja da daje prioritet izmjeni Izbornog zakona za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

- HDZ BiH kao najveća hrvatska politička stranka, nastavlja da stavlja kao prioritet izmjenu Izbornog zakona za članove Predsjedništva ispred drugih problema, uključujući i funkcionalnost države i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava prava. U tom smislu, insistiranje HDZ-a na izbornoj reformi kao conditio sine qua non u sadašnjem političkom kontekstu je jednodimenzionalno i spriječilo je neke od promjena koje su potrebne kako bi se pomoglo zemlji da izađe iz trenutne političke situacije i zastoja - navodi Schmidt.