Od oktobra 2024. godine stanovnici naselja Širokača u sarajevskoj općini Stari Grad nemaju miran san. Klizište koje se pojavilo na lokalitetu Curine njive ne da im mira i strahuju za svoje kuće i imovinu.

Ovo klizište je specifično jer se nalazi na međuentitetskoj liniji, odnosno između općine Stari Grad u Federaciji BiH i općine Istočni Stari Grad u entitetu Republika Srpska, u kojem su zbog ilegalnog odlaganja ogromne količine zemlje ugroženi stambeni objekti na području Općine Stari Grad Sarajevo.

Naime, odložena zemlja zatrpala je prirodne podzemne vode, pretvorivši tlo u tekuće blato koje je pokrenulo klizanje terena i ugrozilo stambene objekte.  

Kada će klizište biti do kraja sanirano i koliko će za to trebati vremena, teško je reći jer je sanacija podijeljena u faze, a tek početkom juna ispunjeni su svi preduvjeti da počne prvi dio sanacije. 

Prva faza podrazumijeva potpuno uklanjanje i odvoz nelegalno odložene zemlje kako bi se rasteretio teren.

Fokus druge faze bit će na izgradnji novih drenažnih sistema i ucijevljenje podzemnih voda u kanalizacionu mrežu, a treća faza uključuje izgradnju potpornih zidova i konačnu stabilizaciju cijelog terena, čime će problem Curinih njiva biti trajno riješen.

Kako nam je kazao Armin Đono, zamjenik predsjednika Savjeta mjesne zajednice Širokača, u toku je prva faza sanacije. 

 - Situaciju na terenu prate Vlada Kantona Sarajevo i Općina Stari Grad. Izvođača radova je izabrala Općina Istočni Stari Grad Sarajevo - rekao je Đono.  

Prema procjenama, sanacija klizišta će koštati tri miliona KM, od čega je Vlada KS osigurala 1,6 miliona KM, a ostatak sredstava trebali bi izdvojiti ostali nivoi vlasti. 

Šta se konkretno radi na ovom lokalitetu i u šta su potrošena sredstva za sanaciju, zanima i Faruka Selmanovića, zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo koji je uputio inicijativu nadležnim. 

 - Građani koji tu žive s pravom postavljaju pitanje koje, nakon obilaska ovog lokaliteta i sam postavljam, a to je kako je moguće da se radovi izvode na području Istočnog Sarajeva, dok na strani Kantona Sarajevo nema ni radnika, ni mašina, ni vidljivih aktivnosti?

Ako je klizište prijetnja, onda je prijetnja sa obje strane administrativne linije. Zemlja ne zna za političke granice, ali bi institucije morale znati za svoju odgovornost.

Tražim da nadležni odgovore šta je urađeno u proteklih godinu dana, gdje su planirana sredstva, jesu li provedene javne nabavke, postoji li izvođač radova i ko je odgovoran za koordinaciju kompletnog projekta.

Posebno zabrinjavaju informacije da sistem senzora za praćenje pomjeranja tla možda ne funkcioniše punim kapacitetom, te da postoje dugovanja prema Građevinskom fakultetu zbog kojih se podaci navodno ne očitavaju redovno - rekao je Selmanović.

Kako je naveo, građani imaju pravo znati gdje su utrošena sredstva, zašto radovi kasne, da li monitoring funkcioniše i ko će snositi odgovornost ukoliko se pokaže da je nečiji nemar ugrozio živote i imovinu ljudi.

 - Ne želim čekati dan kada će neko ponovo izaći pred kamere i objašnjavati kako niko nije mogao predvidjeti ono na šta su ljudi mjesecima upozoravali - izjavio je Selmanović.