Riječ je o prodavnicama u kojima su cijene niže od 30 do 40 posto i u kojima su putem posebnih kartica mogli kupovati građani sa primanjima nižim od 500 maraka.

Ideja o prodavnicama za građane slabijeg imovinskog stanja u Bosni i Hercegovini pokrenuta je još 2009. godine. U Sarajevu su svojevremeno bile otvorene dvije ovakve prodavnice, ali su se one ubrzo nakon otvaranja i zatvorile. Zbog čega socijalne prodavnice nisu uspjele u BiH?

Jedna takva prodavnica zatvorena je u Prijedoru. Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača Don iz Prijedora Murisa Marić kaže da naša zemlja još u zakonodavstvu nema mogućnost da svi trgovci, odnosno proizvođači sa područja BiH mogu doznačiti određenu količinu proizvoda par mjeseci pred istek roka.

Također kaže da ih niko ne oslabađa PDV-a pa se postavlja pitanje interesa.

VEZANI TEKST - Uporedili smo cijene životnih namirnica u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Austriji i Njemačkoj

- Prodavnice takvog tipa bile bi itekako korisne za naše sugrađane. Moramo prije svega urediti naše privredno okruženje da se određeni broj proizvoda preusmjeri u trgovine u kojima će se prodavati po znatno nižim cijenama za one koji žive sa najnižim primanjima, socijalne slučajeve...

Socijalne prodavnice su prijeka potreba. Ako ih imaju jedna Njemačka, Francuska, Austrija gdje su najniže penzije oko 1.000 eura i još postoje programi zaštite onih sa najnižim primanjima, zašto ih ne bismo imali i mi. Samo se kod nas u BiH ne vidi interes - kaže Marić.

Smatra da BiH treba urediti socijalnu kartu. Mnogi su problemi, ističe, ali smatra kako to nije nemoguća misija.

- Treba postojati dobra volja i veći pritisak svih - zaključuju Marić.

S druge strane, u Mostaru nikad nije otvorena ni jedna socijalna prodavnica. Ipak, Alen Kajtaz iz Crvenog križa Mostar kazao je za Faktor kako je otvaranje takvih prodavnica neophodno.

- Nije Mostar izuzetak od svih gradova u svijetu gdje postoje socijalne prodavnice. Socijalna slika je veoma teška. Niko neće da podvuče i kaže - imamo toliko i toliko gladnih. Potrebna je kvalitetna procjena stanja na nivou Bosne i Hercegovine.

Kad spominjemo već neki svjetski trend - trebalo bi, kad su u pitanju narodne kuhinje, da se tačno utvrde jedinstveni kriteriji na području cijele BiH ko to može koristiti javnu kuhinju, utvrditi jelovnike koji mogu odstupati u zavisnosti od zimskog i ljetnog perioda.

Vlast bi trebala preuzeti finansiranje javnih kuhinja pa da idemo svake godine na tender. Država to može urediti ako hoće - kazao nam je Kajtaz.

Edin Pašić iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo izjavio je ranije da socijalne prodavnice moraju imati niske cijene, a sa niskim cijenama ide i niska zarada, pa se postavlja pitanje interesa. S druge strane, oni koju su otvorili socijalne prodavnice nisu imali podršku države.