Humani metapneumovirus (HMPV), prvi put identificiran 2001. godine, jedna je od nekolicine respiratornih bolesti koje se šire ove zime, a trenutno najpogođenija zemlja je Kina.

Za razliku od koronavirusa koji je izazvao pandemiju COVID-19 2020. godine, HMPV je poznati virus sa utvrđenim rizicima i protivmjerama.

Međutim, virus predstavlja rizik za ranjive grupe, poput beba, starijih ljudi i onih sa oslabljenim imunološkim sistemom te ima neke osobine zbog kojih mu je teže ući u trag nego drugim virusima.

- To je vrlo važan patogen, prilično ga je teško detektirati i često se ne vidi čak ni na laboratorijskim testovima koji se rade u bolnici - kaže dr. Peter Openshaw, respiratorni ljekar i stručnjak za gripu i respiratorni sincicijski virus (RSV) s Imperial College London, za Euronews Health.

Šta ustvari znamo o novom HMPV-u, koji je uzrokovao epidemiju u Kini i šta to znači za Evropu?

HMPV je uobičajeni respiratorni virus koji su nizozemski naučnici prvi otkrili 2001. godine, iako je vjerovatno kružio među ljudima mnogo prije toga.

Većina djece se barem jednom zarazi HMPV-om do svoje pete godine, a vrhunac infekcije obično doseže u kasnu zimu ili rano proljeće.

Virus uzrokuje simptome nalik prehladi ili gripi, kao što su kašalj, curenje nosa, začepljenost i otežano disanje, od kojih se ljudi obično oporave u roku od nekoliko dana. Međutim, neke infekcije mogu biti teške i zahtijevaju hospitalizaciju.

Djeca i starije osobe imaju veću vjerovatnoću da će biti hospitalizirani s HMPV-om, koji također može uzrokovati ozbiljnije bolesti kod osoba s nedostatkom imunološkog sistema ili hroničnim plućnim bolestima.

U italijanskoj studiji iz zimske virusne sezone 2018-2019, 10 do 12 posto pacijenata zaraženih HMPV-om ili RSV-om, što je sličan virus, trebalo je intenzivnu njegu.

Slučajevi HMPV-a rastu u sjevernoj Kini, osobito među djecom mlađom od 14 godina, navodno su rekli lokalni dužnosnici.

U međuvremenu, čini se da kombinacija HMPV-a i gripe vrši pritisak na zdravstvene sisteme u gusto naseljenim regijama, prema Vassu Apostolopoulosu, profesoru imunologije na Univerzitetu RMIT u Australiji.

Čini se da HMPV koji cirkulira u Kini nije mutirao u opasniji soj, rekao je Apostolopoulos, ali će praćenje bolesti i napori za kontrolu infekcije biti važni za smanjenje rizika za javno zdravlje.

Trenutno se ne čini da postoji globalni rizik od virusa.

Međutim, slučajevi HMPV-a također su u porastu u zemljama poput Engleske, koja je krajem decembra imala stopu pozitivnosti testa od 4,53 posto, u odnosu na 2,29 posto mjesec dana ranije, što je pokazatelj da se virus širi.

Slučajevi gripe, COVID-19, RSV-a i norovirusa zimskog povraćanja također su u porastu u Evropi, u onome što su neki stručnjaci nazvali "kvadrodemijom".

- Čini se da kombinacija tih već poznatih virusa uzrokuje globalni porast infekcija - kaže Openshaw.

- Ne postoje vakcine za HMPV, ali nekoliko ih se razvija, uključujući neka koja bi mogla zaštititi i od HMPV-a i od RSV-a - rekao je dr. Andrew Pollard, direktor Oxford Vaccine Group na Univerzitetu u Oxfordu.

Prim. dr. Ednan Drljević, infektolog, kaže kako će sve biti dobro dok virus ne počne izazivati upale donjih disajnih puteva (upala pluća).

- Virusa napada gornje respiratorne puteve i zbog toga je trenutno smrtnost od njega jako mala. Ukoliko tako ostane, on sa epidemiološkog stanovišta neće biti problematičan. Tokom zimskih mjeseci među našom populacijom kola pet-šest virusa koji napadaju gornje disajne puteve, među kojima je i HMPV, za koje nemamo neki poseban lijek. Koriste se klasični lijekovi za snižavanje temperature i smirivanje kašlja te mirovanje i topli napici. Jedino za gripu imamo lijek, a to je četverovalentna vakcina. Svako od nas može se razboljeti od nekog soja gripe, ali ni od najtežeg nećemo umrijeti, a to je H1N1, odnosno svinjska gripa, koja se zajedno sa još tri soja nalazi u vakcini koja nam je dostupna - pojašnjava Drljević.

Kao i drugi virusi, HMPV se širi kašljanjem i kihanjem, pa će vam provjetravanje stana i redovno pranje ruku pomoći da se ne razbolite.

Pokrivanje usta kada kašljete i ostajanje kod kuće kada ste bolesni također će pomoći u sprečavanju širenja virusa i smanjiti opterećenje za zdravstvene sisteme.

- Svi smo jako zabrinuti. Zimski val infekcija doista uzrokuje da mnogi naši zdravstveni sistemi gotovo dosegnu prijelomnu tačku - kaže Openshaw.

Drljević dodaje da bi domovi zdravlja, poput Doma zdravlja Novi Grad, koji je najveća ustanova tog tipa u KS, trebali biti mjesta gdje će se akutne respiratorne infekcije brojati, raditi analize bolesti gornjih respiratornih puteva, PSR ili mikrobiološki testovi.

- Uz pomoć tih analiza može se ustanoviti koje su bolesti među populacijom. I mi to možemo, ne trebamo gledati u Kinu i druge zemlje kako bismo u pravo vrijeme i na pravi način poduzeli adekvatne mjere. Hoću da kažem da trenutno nema mjesta panici, s tim što bih onima koji se razbole od prehlade ili gripe savjetovao da prvih dana, kad se komplikacije u većini slučajeva ne javljaju, izbjegavaju posjete ljekaru. Doći ćete od kuće javnim prijevozom, sačekati u čekaonici da vas prozove ljekar, a onda u povratku kući još ćete svratiti i u apoteku. Tako ćete zaraziti 10-15 ljudi, a niste dobili nikakvu adekvatnu kauzalnu pomoć, nego simptomatsku terapiju koju uglavnom znaju gotovo svi naši pacijenti. Još bih zamolio kolege, naročito u ambulantama i privatnim ordinacijama, da svojim pacijentima ne propisuju i šakom i kapom antibiotike koji u slučajevima virusnih bolesti nemaju nikakvo dejstvo - kazao je Drljević.