Svako ljeto u Bosni i Hercegovini bjesne požari. Strah od poplava javlja se sa svakim jačim padavinama i topljenjem snijega. Imamo visoku seizmičnost teritorije, a ipak nedovoljno seizmoloških stanica i zastarjele instrumente. BiH značajno zaostaje i za evropskim standardima u upravljanju rizicima od klizišta pa čak ni za potencijalna klizišta većih razmjera nemamo kontinuiran monitoring pomjeranja tla.

Nesreće nose ljudske živote koje je nemoguće nadomjestiti, a materijalna šteta od poplava samo u 2014. procjenjena je na četiri milijarde KM. Tada je pogiula 21 osoba. Deset godina kasnije poplave u Donjoj Jablanici, Konjicu, Fojnici odnijele su 27 života.  

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine pripremilo je strategiju za smanjenje rizika od katastrofa u BiH za period 2026-2030. u kojoj se navodi, između ostalog, da sistem zaštite i spašavanja ne može u potpunosti i kvalitetno djelovati u situacijama većih nesreća i postoji dosta prostora za poboljšanje.

Strategija je teška 46,7 miliona KM. Dio novca bi trebala osigurati BiH iz budžeta, a dio je međunarodna podrška. Veći broj akcija predviđenih strategijom odnosi se na ovu i iduću godinu.

Veliko je pitanje koliko je realno da bude realizirana i hoće li biti političke volje jer, na primjer, jedna od akcija iz strategije odnosi se na uvođenje jedinstvenog broja 112 o kojem se godinama govori, ali se ono politizira i najviše se tome protivio entitet RS.

Prema izvještaju Svjetske banke za BiH, koji se odnosi na ocjenu pripravnosti za reagovanje u vanrednim situacijama u BiH, Bosni i Hercegovini nedostaju važni elementi u sistemu zaštite i spašavanja.

Finansijski smo loše ocijenjeni, za informatičke sisteme smo dobili nula bodova, a nulu smo dobili i za centre za obuku, za sisteme za rano uzbunjivanje dobili 1,8 bodova od pet...

- Sveukupna ocjena BiH je 144 boda od ukupno 360... Ovakve nalaze uzokovalo je nedovoljno finansiranje i ulaganje u zaštitu i spašavanje, kašnjenja u donošenju ključnih propisa i drugih planskih dokumenta, nedovoljna opremljenost, nedovoljna operativna i preventivna kapacitiranost, nedostatak adekvatnih obuka, nedovoljna usklađenost koordinacije i komunikacije, nepostojanje baze podataka o nesrećama i kapacitetima, ne vrši se analiza nakon nesreća – evaluacija, slabo i nedovoljno preventivno djelovanje i neusklađenost sa propisima i standardima EU-a. Nadležnosti u oblasti zaštite i spašavanja su podijeljene sa dosta sličnom legislativom koju treba međusobno uskladiti-harmonizirati – piše u strategiji.

Između ostalog, trenutno ne postoji pouzdan uspostavljen sistem poruka ranog upozorenja za javnost pa se navodi da sirene iz ranijih vremena ne rade u potpunosti.

- Iako je opremi dodijeljen relativno visok broj bodova, oprema je izrazito nedovoljna u smislu broja i zahtijeva znatno više ulaganja da bi bila funkcionalna – navodi se.

Strategija kao glavni izazov u funkcionisanju sistema navodi decentralizaciju na nekoliko nivoa: na nivou BiH, na entitetskom nivou (FBiH i RS), na nivou Brčko distrikta, kantona, gradova i općina.

Prema strategiji, imamo institucije, planove, podršku međunarodnih partnera, ali nemamo potpunu koordinaciju, nedovoljne su finansije, nedostaje obuka, inspekcije, odlaze nam stručnjaci, a kao prijetnja se javljaju neadekvatne kazne i nezakonita gradnja.

Među aktivnostima koje predviđa strategija koje treba poduzeti do 2030. su formiranje mješovite specijalizirane jedinice BiH, što bi koštala 3,8 miliona dolara iz budžeta BiH i EU fondova, članstvo u Evropskom centru za srednjoročnu prognozu za šta treba 600.000 KM i planirano je da se uradi ove godine, donošenje zakona o zaštiti kritične infrastrukture u BiH iduće godine, za šta treba 50.000 KM, razvoj NICS sistema (napredni geografsko-informacijski sistem namijenjen upravljanju u kriznim situacijama, zapovijedanju i koordinaciji akcija zaštite i spašavanja), za koji iz budžeta BiH treba 500.000 KM.

Nadalje, strategija planira jačanje operativnih kapaciteta OSBiH za pomoć civilnim strukturama, za šta treba milion KM iz budžeta, a tu je i kampanja o volontiranju za koju, po strategiji, treba 200.000 KM, uspostava logističkog centra za podršku u slučaju prirodnih ili drugih nesreća, što bi koštalo 800.000 KM iz NATO programa, 50.000 KM za kupovinu dva plovila za potrebe Granične policije BiH, 500.000 KM za sistem ranog uzbunjivanja putem mobitela i sirene u cijeloj BiH, 100.000 KM za dvije vježbe i nabavku opreme za Državnu agenciju za radijacijsku i nukleranu sigurnost...