Sve je više mladih sa simptomima srčanog udara, što postaje sve izraženiji zdravstveni problem.

Iz sarajevske Hitne pomoći jučer su istakli kako su u posljednjih mjesec dana imali zabrinjavajući broj osoba od 1970. do 1980. godišta sa simptomima infarkta.

Broj infarkta miokarda u porastu je u mnogim zemljama, pa tako i u Bosni i Hercegovini, a uzrok je više faktora koje stječemo tokom života, kaže prof. dr. Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.

Prema njegovim riječima, gojaznost i metabolički sindrom značajni su rizikofaktori, kao i šećerna bolest u mlađoj dobi, te povišen krvni pritisak, pušenje, hronični stres, loš san, manje fizičke aktivnosti, ultraprerađena hrana i višak šećera, kokain, amfetamin i druge droge, te genetska predispozicija uvjeti su za infarkt miokarda.

- Ono što je jako važno istaći i što treba zabrinjavati jeste da ljudi već sa 30 i više godina imaju povišen krvni pritisak, holesterol, inzulinsku rezistenciju, masnu jetru, abdominalnu gojaznost koju svaki dan vidimo, ali ne reagiramo. Istraživanja pokazuju da pola onih koji imaju hipertenziju to i ne znaju, a polovina onih koji znaju za to nemaju kontrolu nad njom, odnosno da je krvni pritisak manji od 135/85 mmHg. Sve to ubrzava aterosklerozu i ono što je jako važno istaći u odnosu na ranije generacije koje su bile puno aktivnije, dovodi do infarkta miokarda - naglašava Nurkić.

Kardiolog ističe da svi spomenuti rizikofaktori djeluju kao napunjeno oružje, a da jak stres, neprospavane noći, energetska pića, stimulansi, pušenje i visok pritisak uglavnom bivaju okidač za srčani udar.

- Upravo to nam se danas dešava! U svemu ovome jako je bitno istaći da imamo dobru medicinu koja će na vrijeme detektirati. Ukoliko se pojavi bol u predjelu grudne kosti postoji termin "zlatnog sata" da reagiramo na vrijeme pozivajući Hitnu pomoć čiji će tim u što kraćem roku napraviti EKG, koji će detektirati infarkt. Nakon toga, ukoliko se krvna žila otvori u roku od sat vremena udar obično ne ostavlja nikakve posljedice na srčani mišić. Zato je jako važno da se na vrijeme prepozna bol i utvrdi da li se radi o infarktu miokarda ili nekom drugom uzroku bola u prsima - objašnjava Nurkić.

Simptom na koje posebno treba obratiti pažnju, kako kaže kardiolog, je - bol u prsima koja je široka, kompresivna, ne samo probadajuća i koja traje duže od pola sata i ne prestaje.

- Takve pacijente treba što prije dovesti u Hitnu pomoć ili drugu najbližu zdravstvenu ustanovu kako bi se napravio EKG zapis - dodaje Nurkić.

Kaže kako u BiH postoji dosta zdravstvenih centara u kojima se može uraditi primarni PCR od Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Banje Luke.

Prevencija je, ističe naš sagovornik, ključna, a promjene u načinu života itekako će smanjiti rizik za infarkt.

- Važno je na vrijeme otkriti rizikofaktore. Ako ste gojazni, smanjiti tjelesnu težinu, kontrolirati krvni pritisak i ako je povišen uvesti adekvatnu terapiju, što je slučaj i sa povišenim holesterolom i trigliceridima. Dijabetičari također trebaju adekvatnu terapiju i dijetetski režim, a da ne govorim koliko je važno prestati pušiti, spavati dovoljno od šest do osam sati tokom noći. Redukcija svih tih rizikofaktora smanjuje šansu za infarkt miokarda - ističe Nurkić.