Namjera Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine da novim izmjenama Krivičnog zakona sankcioniše novčanom i zatvorskom kaznom objavljivanje ličnih fotografija, snimaka i drugih sadržaja bez pristanka, otvara prostor za zloupotrebe i nametanje cenzure u javnom prostoru, upozorava Transparency International u BiH.

- Predloženi član 193.a Zakona je represivniji čak i od odredbe koja se nalazi u kontroverznim izmjenama Krivičnog zakonika u Republici Srpskoj, kojima je 2023. godine kriminalizovana kleveta i stvoren osnov za suzbijanje javne kritike. Dok je u RS-u neovlašteno objavljivanje tuđeg snimka kažnjivo samo ako je izazvalo štetne posljedice prema prikazanoj osobi ili članovima njene porodice, u FBiH se predlaže da svako objavljivanje tuđeg snimka bez pristanka bude krivično djelo, što otvara veći prostor za zloupotrebe - saopćili su iz TIBiH.

Dodatno, kako navode, nisu jasno predviđeni ni izuzeci kada se radi o javnom interesu, odnosno objavljivanju sadržaja kojima se dokumentuje, naprimjer, kršenje zakona, nanošenje štete drugim licima i sl. Sporno je, kako ističu, i što je ovo krivično djelo koncipirano da praktično može biti kažnjivo objavljivanje bilo kakvog sadržaja "ličnog karaktera" bez pristanka treće osobe, a nije definisano šta se tačno podrazumijeva pod sadržajem ličnog karaktera, što ostavlja prostor za proizvoljno tumačenje, a samim tim i kažnjavanje.

- U obrazloženju Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH navodi se da je ovo krivično djelo novina u odnosu na Nacrt, i da je uvedeno na zahtjev "društvene zajednice" kako bi se zaštitila privatnost sadržaja ličnog karaktera. Indikativno je da je novo krivično djelo izostavljeno iz Nacrta zakona koji je prošao javnu raspravu i gdje su brojne organizacije i pojedinci imali priliku dati komentare i prijedloge na sadržaj koji je tada bio dostupan. Naknadnim predlaganjem novog krivičnog djela javnosti je uskraćena mogućnost da ukaže na štetnost ovakve odredbe - navode iz TIBiH.

Podsjećaju da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine još 2022. godine prihvatio Nacrt ovog zakona, te zadužio predlagača da obavi javnu raspravu i uzme u obzir sve prijedloge, primjedbe i sugestije.

- Međutim, kako se krivično djelo neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka nije nalazilo u Nacrtu zakona, to je zainteresovana javnost ostala uskraćena za mogućnost ostavljanja komentara, prijedloga i sugestija. Transparency International u BiH se stoga obratio Federalnom ministarstvu pravde i tražio informacije kada je konkretno krivično djelo uneseno u Prijedlog zakona i na čiju inicijativu - naveli su u saopćenju.

TIBiH podsjeća da je uključivanje javnosti u donošenje propisa ključno da bi se osigurala identifikacija potencijalnih problema, nejasnoća u propisima i opasnosti od zloupotrebe, te da iako je nesporna potreba zaštite privatnosti, izmjene Zakona koje su trebale zaštititi ranjive kategorije i jasnije definisati pojedine oblike nasilja, ne smiju se koristiti za uspostavljanje cenzure i ograničavanje slobode medija.