Povratak koji je počeo prije tri decenije i danas nosi snažnu poruku: ljudi koji su se vratili u Mahalu kod Kalesije nisu samo obnovili svoje domove, već su postavili temelje povratka u Bosni i Hercegovini.

U povratničkom naselju Mahala kod Kalesije obilježeno je 30 godina od prvog organizovanog povratka u Bosni i Hercegovini. Kulturno-historijsko-naučni program okupio je povratnike, predstavnike Islamske zajednice, institucija vlasti, naučne i medijske radnike, koji su se prisjetili ljudi čija je odluka da se 1996. godine vrate svojim domovima predstavljala jedan od najvažnijih trenutaka u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Mahala je, zajedno s Jusićima i Dugim Dijelom kod Zvornika te Svjetličom kod Doboja, ostala simbol hrabrosti ljudi koji su, nakon godina provedenih u izbjeglištvu, odlučili ponovo živjeti na svom ognjištu.

Poseban doprinos programu dala je novinarka Almasa Hadžić, koja je tokom devedesetih godina pratila proces povratka i svojim izvještavanjem svjedočila o ljudima koji su se, uprkos brojnim izazovima, vraćali svojim kućama.

Govoreći o događajima iz 1996. godine, Hadžić je podsjetila na značaj povratnika, ali i na ulogu medija u dokumentovanju tog historijskog perioda.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar kazao je da povratak nije završen proces i da zahtijeva kontinuiranu podršku institucija.

- Ljudi koji su se prije 30 godina vratili u Mahalu i druga povratnička mjesta bili su pioniri povratka u Bosni i Hercegovini. Njihova hrabrost i odlučnost obavezuju nas da i danas budemo uz povratnike i stvaramo uslove za dostojanstven život. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ostaje njihov partner i nastavit ćemo ulagati u infrastrukturu, razvoj i održivost povratka - rekao je Dizdar.

Tokom programa prikazani su arhivski snimci iz 1996. godine, predstavljena svjedočenja učesnika povratka, dok je o historijskom značaju povratka govorio prof. dr. Sead Selimović.

Prisutni su se prisjetili i novinara Saliha Brkića, koji je svojim izvještavanjem ostavio vrijedan trag u dokumentovanju prvih dana povratka.

Sa skupa je poručeno da sjećanje na prve povratnike ne treba biti samo podsjećanje na prošlost, već i obaveza za budućnost – da ljudi koji su se vratili mogu ostati, raditi i živjeti dostojanstveno u svojim mjestima, bez potrebe da ponovo odlaze i čekaju priliku za povratak.

Poruka iz Mahale, 30 godina nakon prvih povrataka, tako ostaje jednostavna - najbolji povratak je onaj nakon kojeg ljudi više nemaju razloga da odlaze.