Bosna i Hercegovina je dobila ukupno 13 preporuka koje mora provesti kako bi bila uklonjena sa sive liste Moneyvala čije posljedice osjeća privreda, a šta konkretno treba uraditi, ko tačno to treba uraditi i šta je dosad urađeno, pitanja su na koja Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine ne daje odgovor skoro mjesec otkako smo im upit poslali.

Na sivu listu Moneyvala, odnosno Radne grupe za finansijske akcije (FATF), stavljeni smo prije četiri mjeseca zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma i ovo je već drugi put u deset godina da smo se na njoj našli.

Stručnjaci su isticali da odluka nije veliko iznenađenje s obzirom na to da je i Evropska unija u januaru upozorila da se naša država suočava s visokim rizikom da na ovu listu i dospije ako hitno ne bude reformi.

Reformi nema, a u vlasti koja ih je trebala provesti su Trojka (SDP, NiP i NS), HDZ i SNSD.

Bosna i Hercegovina je prvi put stavljena na sivu listu 2015. godine, što se može zahvaliti vlasti čiju su okosnicu činile HDZ, SDP i SNSD.

Na tadašnju listu smo dospjeli nakon što su dvije godine unazad iz Moneyvala upozoravali Bosnu i Hercegovinu da otkloni nedostatke.

Između ostalog, u septembru 2013. nam je ukazano kontinuiran izostanak napretka u zakonodavstvu kojim bi se odgovorilo na zabrinutosti Moneyvala, a i decembru iste godine da neophodne popravke nedostataka u Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma nisu usvojene, dok su važne izmjene i dopune Krivičnog zakonika odbijene.

Godinu kasnije je Bosna i Hercegovina opet pozvana da "odmah i na suštinski način" otkloni nedostatke u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, posebno usvajanjem neophodnih izmjena i dopuna Krivičnog zakona.

Konačno smo u februaru 2018. skinuti sa sive liste uz pozdravljanje "značajnog napretka".

Značajni napredak je postignut kada su državnu vlast činili SDA, HDZ, te SDS/ PDP.

Tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine bio je Denis Zvizdić koji je na tu poziciju došao kao kadar SDA.

On je, kada je BiH skinuta sa sive liste, izjavio da je to bio rezultat "vrlo kvalitetnoga rada Vijeća ministara, entitetskih vlada i Brčko Disktrikta BiH, odnosno brojnih i jako dobro koordiniranih aktivnosti koje su rezultirale usvajanjem brojnih zakona", njih više od 20.

Sadašnje su procjene da bi proces "skidanja" mogao trajati najmanje dvije do dvije i po godine, zavisno od brzine provođenja reformi.

Poznato je da je nužno prvenstveno usvojiti izmjene Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima te zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, kao i uspostaviti registra stvarnih vlasnika.