Zajedničkom analizom stanja i otklanjanjem uzroka, kako se navodi, moguće je stvoriti povoljan ambijent u kojem bi institucije funkcionisale na osnovu Ustava i u korist svih naroda i građana.
Svi građani trpe štetu
Dodaje se da u svakom parlamentu kao predstavništvu naroda na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona treba da se vode rasprave o svim bitnim pitanjima funkcionisanja Bosne i Hercegovine i na toj osnovi politički subjekti treba da nalaze održiva i pravedna rješenja do kojih se može doći samo na osnovi ravnopravnosti naroda, entiteta i građana.
Bez obzira na različita i suprotstavljena politička razmišljanja i djelovanja, treba priznati činjenicu da politička kriza negativno utječe na ekonomske odnose i ugrožava ukupan ekonomski sistem, u takvom nepovoljnom ekonomskom ambijentu svi narodi i građani trpe štetu i ovdje je neophodan i moguć zajednički interes i djelovanje.
U dokumentu se konstatuje da Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima s ciljem pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju Bosne i Hercegovine.
Tvrdi se da je "RS, kao državotvorni entitet u BiH, pokrenula procese institucionalnih reformi sa ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH".
U dokumentu se navodi da je inicijalna kapisla za aktuelnu krizu u BiH bilo donošenje odluke o dopunama Krivičnog zakona BiH od bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, te da je prevazilaženje kriznih situacija neophodno za funkcionisanje entiteta i BiH kao cjeline, a to je moguće ukoliko se, o spornim pitanjima na ravnopravnoj osnovi, usaglase predstavnici entiteta i naroda.
Problem konstitutivnosti Hrvata
Internacionalizaciju državnog pitanja BiH treba usmjeriti u proces evropskih integracija, a internacionalizaciju kao miješanje stranih faktora u unutrašnja pitanja entiteta i BiH kao cjeline treba maksimalno redukovati u skladu sa odredbama međunarodnog prava.
Kada je riječ o problemu ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH, u dokumentu se navodi da su tri naroda - Srbi, Bošnjaci i Hrvati suvereni i državotvorni, što znači da su konstitutivni, odnosno ravnopravni u svim bitnim segmentima funkcionisanja državnih institucija na svim nivoima organizovanja vlasti.
Ostvarivanje ravnopravnosti naroda i građana, dodaje se, dio je historijskog nasljeđa i ugrađeno je u temelj sadašnjeg Ustava, ali postojeća organizacija državne vlasti u dva entiteta, a posebno u Federaciji BiH, otežava njegovo ostvarivanje.
- Navedeno pitanje se izražava kao problem konstitutivnosti Hrvata, njihove ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja u institucijama vlasti na entitetskom i na nivou BiH. Princip državotvornosti tri naroda znači da je problem ravnopravnosti jednog naroda zajednički problem sva tri naroda - ističe se u ovom dokumentu.
Legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Federacije BiH nije samo hrvatski problem ili takozvano hrvatsko pitanje, nego je to problem cijele BiH.
U dokumentu se ukazuje na problem suverenosti entiteta i naroda i dodaje da zbog svoje specifičnosti BiH ne može da se organizuje kao unitarna, centralizovana država, nego se, uglavnom, radi o specifičnom i složenom ustavno-pravnom sistemu i organizaciji države koji ima sličnosti sa sistemima Švicarske i Belgije.
Kada je riječ o problemu međunarodnog intervencionizma, u dokumentu se konstatuje da djelovanje visokog predstavnika kroz nedemokratsko nametanje odluka, zakona, ustavnih amandmana, smjenu legalno izabranih predstavnika, predstavlja faktor koji je najviše doprinio sadašnjoj krizi u BiH.
Uloga visokog predstavnika
Posebno je problematično, napominje se u dokumentu, to što nametnute odluke visokog predstavnika nisu imale za posljedicu napredak, razvoj, demokratiju, pomirenje, već su posljedice nametnutih odluka bile uglavnom negativne, o čemu svjedoči i Inzkova nametnuta odluka kojom je mijenjao Krivični zakon BiH.
- Krajnje je vrijeme da domaći političari preuzmu odgovornost i da zahtijevaju prestanak mandata visokog predstavnika na šta RS već duže vrijeme ukazuje - ističe se u dokumentu.
Pravo nekog subjekta da svojom voljom, izvan ustava i mimo institucija donosi zakone ugrožava i redukuje autoritet institucija koje djeluju na osnovu ustava, napominje se u dokumentu.
U dokumentu se dodaje da, ukoliko se zakoni mogu nametanjem staviti na pravnu snagu bez odluke Parlamentarne skupštine BiH, tada ta skupština nije potrebna, niti je potrebno učešće zastupnika/delegata.
U tom kontekstu, kako se navodi, treba razumijevati odluku zastupnika iz RS-a da selektivno učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH.
Bez obzira što u BiH postoje različita i suprotstavljena mišljenja o ulozi visokog predstavnika, nesporno je uvjerenje svih političkih aktera iz RS-a da njegov mandat treba prestati.
U dokumentu se dalje ukazuje, da Ustavni sud BiH izlazi iz okvira svojih ovlaštenja, donosi odluke koje nisu zasnovane na postojećim ustavnim normama i ne uzima u obzir kakve će posljedice imati njegove odluke.
U praksi, dodaje se, posebno su sporna dva oblika prekoračenja nadležnosti donošenje odluka u vezi sa određenjem nadležnosti za regulisanje imovinsko-svojinskih prava i odnosa jer Ustavni sud nema nadležnost da to radi.
Nadležnost Ustavnog suda moguća je samo o pitanjima koja su definisana Ustavom "po pitanjima iz ovoga ustava", posebno oblast ljudskih prava, ali ne i u pogledu posebne raspodjele nadležnosti između entiteta i BiH, ukazuje se u ovom dokumentu.
Konstatuje se da pogrešno tumačenje državnog kontinuiteta BiH ima negativne posljedice po odnose između naroda i entiteta.
Podsjeća se da je Ustavni sud poništio zakon po kojem je 9. januar definisan kao dan Republike Srpske, "zato što ga Bošnjaci i Hrvati ne doživljavaju kao svoj praznik".
Srbi ne doživljavaju Dan nezavisnosti BiH kao svoj praznik
- Da je Ustavni sud bio dosljedan, tada bi ista argumentacija bila osnova i kod ocjene ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, zato što ga Srbi ne doživljavaju kao svoj praznik - dodaje se u dokumentu.
U dokumentu se navodi da problem pravosudne vlasti predstavlja glavni generator političkih kriza i u kontinuitetu opterećuje i ugrožava sve druge pozitivne procese u BiH.
- Politički predstavnici naroda i entiteta u BiH mogu postići saglasnost da se taj model izmijeni i da to tijelo ima odgovornost prema parlamentima kao narodnim predstavništvima - ističe se u dokumentu.
Dodaje se da presude Suda BiH trebaju biti u funkciji pomirenja naroda i građana na principu jednakosti pred zakonom svih ljudi bez obzira na obilježja vjere, nacije i rase.
- Bosni i Hercegovini je neophodan novi i bolji model organizacije pravosudne vlasti, jer ovaj dosadašnji u kojem centralnu ulogu ima Visoki sudski i tužilački savjet, nije opravdao svoju svrhu - ocijenjeno je u ovom dokumentu.