Deponovanje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla započeto je još 1964. godine, a deponije u Tuzli zauzimaju oko 250 hektara ili prostor na koji bi moglo stati oko 330 nogometnih stadiona. Trenutno je aktivna jedna deponija, ali i ona se bliži maksimumu. Nusproizvod mora se odlagati negdje, samo je upitno gdje i hoće li to i kako utjecati na građane?

Naprvu, iz zraka, zbog svoje plave boje - izgleda nestvarno lijepo. No, ta ljepota prepuna je teških metala opasnih za zdravlje, piše Federalna.ba. Deponija „Jezero 2“ nalazi se na samo desetak kilometara od centra Tuzle i jedna je od pet koje su dugi niz godina korištene za odlaganje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla. Međutim, ta deponija skoro je zapunjena.

- Imamo još, otprilike, dvije godine prostora za odlaganje nusprodukata na ‘Jezeru 2’. Analizirane su neke površine i na Đurđeviku i u rudniku Kreka i odlučeno je na osnovu idejnog projekta koji je radio Rudarski institut da je prostor na Šikuljama najpogodniji za odlaganje nusprodukata u narednom periodu - navodi Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH.

To što je aktivna deponija šljake i pepela „Jezero 2“ skoro pa zapunjena, za ekologe i nije toliki problem koliko je problematična prašina sa deponija koja zagađuje zrak u okolnim naseljima, kao i nepostojanje brtvenog sloja koji bi onemogućio zagađenje podzemnih voda.

- Već decenijama sve deponije na području Tuzle nesmetano zagađuju podzemne vode teškim metalima i nastaviti će s tim zagađenjam, prema studijama koje su rađene u svijetu. Zagađenje će se nastaviti 50 do 100 godina - upozorava Denis Žiško, koordinator programa Energija u AARHUS centru u Bosni i Hercegovini.

Građani Tuzle i Lukavca dugi niz godina protivili su se izgradnji deponije na prostoru bivšeg površinskog kopa Šićki brod. Razlozi za to su prirodni izvori pitke vode, jezera i hektari zemljišta, ali i negativna iskustva s već postojećim deponijama. Pet dosadašnjih deponija šljake u Tuzli bile su dovoljan osnov da ne bude data dozvola za izgradnju šeste. Ovaj prostor od 296 hektara do sada je štitio aktuelni Prostorni plan Kantona, a, po svemu sudeći, kako je saopšteno iz Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam TK-a, on će narednih godina ostati kao Zona rekreacije.

- Osnovnom koncepcijom prostornog razvoja, koja je sastavni dio I faze Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona za period 2025–2045, preuzeta su navedena opredjeljenja iz važećeg Prostornog plana, tj. planirana je i zona rekreacije i sporta Šićki brod - navode iz Zavoda za urbanizam TK.