Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku imalo je za cilj spriječiti nestabilnost na Balkanu, tvrdi zvaničnik Trumpove administracije za CBS News, dok istovremeno američki demokratski kongresmeni tvrde da su odluka Washingtona i Dodikovo odustajanje od protivljenja Južnoj interkonekciji povezani s interesima ljudi bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

U cijeloj priči važnu ulogu ima mala američka kompanija AAFS Infrastructure & Energy, osnovana krajem prošle godine, koja je dobila status vodećeg investitora i operatera projekta Južne interkonekcije, gasovoda vrijednog oko 1,7 milijardi dolara.

Na čelu AAFS-a su Jesse Binnall, bivši Trumpov lični advokat, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Bijela kuća nije željela direktno komentirati pitanje Južne interkonekcije, ali je njen zvaničnik za CBS News odbacio tvrdnje da je ukidanje sankcija Dodiku bilo povezano s poslovnim interesima Trumpovih saradnika.

- Ovo je još jedan primjer pragmatične i dalekovidne vanjske politike predsjednika Trumpa koja je spriječila katastrofe u pitanjima s kojima su se njegovi prethodnici često bezuspješno suočavali - rekao je zvaničnik Bijele kuće, dodajući da su sankcije Dodiku ukinute kako bi se spriječila nestabilnost na Balkanu.

Međutim, upravo je vremenski slijed događaja otvorio pitanja u Washingtonu.

Dodik se godinama protivio Južnoj interkonekciji, projektu kojim bi se BiH preko Hrvatske povezala s evropskom gasnom mrežom i dobila mogućnost uvoza LNG-a, čime bi se smanjila zavisnost od ruskog gasa.

Situacija se promijenila nakon što je objavljeno da bi AAFS mogla preuzeti razvoj projekta.

Američki demokrati u Kongresu tvrde da su ukidanje sankcija Dodiku i njegovo odustajanje od protivljenja gasovodu direktno povezani.

U izvještaju Predstavničkog doma američkog Kongresa, naslovljenom "Pay for Play in the Balkans", navodi se da je Trumpova administracija koristila diplomatski utjecaj i veze s ljudima poput Michaela Flynna kako bi kompaniji AAFS omogućila da dobije koncesioni ugovor za Južnu interkonekciju.

AAFS, prema navodima CBS Newsa, nema vidljivo iskustvo u realizaciji sličnih velikih energetskih projekata.

SAD je Dodiku sankcije uveo još 2017. godine, za vrijeme administracije Baracka Obame. Administracija Joea Bidena dodatno ga je sankcionirala 2022. godine, optužujući ga, između ostalog, za korupciju i dodjelu poslova bliskim poslovnim saradnicima.

Trumpova administracija ukinula je sankcije Dodiku šest mjeseci prije nego što je njegova stranka ponovo ostvarila politički uspjeh.

State Department je u pismu koje je postalo dio kongresnog izvještaja branio tu odluku. U njemu se navodi da je ukidanje sankcija pomoglo očuvanju mira i stabilnosti u BiH.

Prema tom obrazloženju, vlasti Republike Srpske nakon ukidanja sankcija povukle su većinu zakona koji su, prema ocjeni Washingtona, ugrožavali funkcioniranje državnih institucija i Dejtonskog sporazuma.

Politički analitičar i stručnjak za američku politiku prema Balkanu Jasmin Mujanović, međutim, osporio je takvo obrazloženje.

On je za CBS News rekao da je paket separatističkih zakona koje su vlasti RS-a ranije usvojile već bio poništen odlukama Ustavnog suda BiH.

Zbog toga, prema njegovim riječima, nije jasno kakav je stvarni značaj njihovog naknadnog povlačenja niti zašto bi to bilo opravdanje za ukidanje sankcija.

Dodatna pitanja otvorili su dokumenti podneseni prema američkom zakonu o registraciji stranih agenata (FARA).

Prema dokumentima na koje se poziva CBS News, Michael Flynn je posljednji put radio kao plaćeni lobista za Republiku Srpsku u oktobru 2025. godine, upravo u mjesecu kada su Dodiku ukinute sankcije.

Za taj angažman dobio je 100.000 dolara od kompanije RRB Strategies, koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich.

Blagojevich je 2011. godine osuđen za korupciju i proveo je gotovo osam godina u federalnom zatvoru, a Trump ga je prošle godine pomilovao.

FARA dokumenti pokazuju da je Flynn Republici Srpskoj pružao strateške savjete, analize i istraživanja te pomagao u uspostavljanju kontakata s vlastima RS-a.

Blagojevićeva kompanija je još u martu 2025. godine potpisala ugovor za pružanje komunikacijske i javno-političke podrške Republici Srpskoj.

Američka ambasada u Sarajevu je 13. novembra 2025. objavila da je tadašnji otpravnik poslova John Ginkel razgovarao s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem o Južnoj interkonekciji i podršci uvozu američkog gasa preko Hrvatske.

Samo sedmicu kasnije Ambasada je objavila da je postignut preliminarni dogovor da američka kompanija razvija, gradi i upravlja gasovodom.

Četiri dana kasnije, 24. novembra, u američkoj saveznoj državi Wyoming osnovana je AAFS Infrastructure & Energy.

U januaru ove godine Ambasada SAD-a objavila je da su se predstavnici AAFS-a, među kojima Joseph Flynn i Jesse Binnall, sastali s najvišim bosanskohercegovačkim zvaničnicima.

U aprilu je AAFS zakonskim izmjenama dobila status vodećeg investitora i operatera Južne interkonekcije.

Kasnije tog mjeseca hrvatska i bosanskohercegovačka vlada potpisale su ugovor o izgradnji gasovoda, a ceremoniji je prisustvovao američki ministar energetike Chris Wright.

Binnall je 2. aprila, na konferenciji za novinare s ministrom energije BiH, Južnu interkonekciju nazvao "prioritetom" Trumpove administracije.