Baš kada ste pomislili da vas domaći donosioci odluka više ne mogu ničim iznenaditi, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Energoinvest su udružili snage da dokažu kako mašta nema granica, pogotovo kad treba zavući ruku u džepove građana.

Na velikodušni prijedlog Energoinvesta, jedinog uvoznika plina koji bilježi polugodišnju dobit veću od 15 miliona KM, Vlada je hladnokrvno odobrila poskupljenje gasa za 12 posto, pravdajući ovaj bezobrazluk pričom kako su nas zapravo "spasili" jer su odbili Gazpromovih 16 procenata.

Dok ministri Amir Hasičević i Vedran Lakić očigledno žive u paralelnom univerzumu gdje se računi plaćaju maglom, matematika na terenu kaže da će zimsko grijanje prosječnog domaćinstva skočiti na minimalno 420 KM mjesečno, što znači da će bh. penzioneri s minimalnom penzijom otprilike 80 posto svojih primanja davati samo da se ne smrznu, dok će im ostatak raskošnog budžeta ostati za kupovinu hljeba i ostalih nepotrebnih luksuza.

I da kraja nema i kad je kraj, potvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Energoinvest.

Šta će ovo poskupljenje tačno značiti za kupce gasa u Federaciji BiH, posebno domaćinstva, jasno govori matematika. 

Ako ćemo kubik plaćati 1,40 KM, a zimi svako domaćinstvo da bi zagrijalo prostor troši minimalno 300 kubika, to znači da će mjesečno za grijanje plinom davati 420 KM.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za Faktor ističe da će penzioneri koji se griju na plin 80 posto svoje penzije trošiti samo na grijanje. 

- Ne znam šta misli Vlada FBiH, misli li uopće, oni su se otuđili od stvarnosti, žive u nekom svom svijetu. Građane guraju u još veće siromaštvo. Šta su uradili ministri Amir Hasičević i Vedran Lakić, sem što je Hasičević uveo marže na pelet, a rezultat tih marži nula - ističe Bečarević. 

Zaključuje da će neminovno cijene korigirati na više i JP Toplane Sarajevo.

Prema obrazloženju odluke Vlade FBiH, Energoinvest je predložio povećanje od 12 posto umjesto 16,21 posto, koliko je zatražio Gazprom Export.

Iz Vlade navode da se time rast nabavne cijene ne prenosi u cijelosti na kupce, uz istovremeno očuvanje stabilnog snabdijevanja.

Bečarević, međutim, ostaje pri tvrdnji da smanjenje procenta povećanja sa 16 na 12 posto ne predstavlja stvarni ustupak Energoinvesta.

On za Faktor ističe da plin nije bio skuplji i kada je barel nafte bio 150 dolara, a sad je na 119.

Važno je naglasiti da se na osnovu veleprodajne cijene prirodnog plina formira i maloprodajna cijena koju plaćaju krajnji potrošači. To znači da se povećanje veleprodajne cijene može direktno odraziti na račune građana, prvenstveno u Sarajevu, odnosno korisnika Sarajevogasa, ali i u Visokom i Kiseljaku, gdje također postoji distributivna mreža prirodnog plina.

Drugim riječima, poskupljenje se ne odnosi samo na poslovanje Energoinvesta i distributera nego će njegove posljedice, kroz konačnu cijenu plina, osjetiti i domaćinstva koja ovaj energent koriste za grijanje, pripremu tople vode i druge svakodnevne potrebe. Konačan iznos povećanja računa zavisit će od maloprodajnih tarifa koje budu primijenjene.