Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemark 20. augusta uputio je novo pismo predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milanu Tegeltiji, u kojem ga obavještava da je upoznat sa odlukom VSTV-a od 17. jula kojom se van snage stavlja odluka o produžavanju mandata sudiji Huseinu Delaliću.

-Kako navodite u svom dopisu od 8. augusta, postoji ozbiljan i suštinski problem u sistemu imenovanja, ako se ovakve situacije mogu dogoditi. Izgleda da je ovaj konkretan predmet samo jedan od više sličnih predmeta, te apelujem na Vas da to provjerite i postupite jednako odlučno sa svim takvim predmetima. Mi ćemo nastaviti da sarađujemo sa VSTV-om na sprječavanju takvih manjkavih odluka o imenovanju ili produženju mandata. Od ključne je važnosti da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe BiH, a posebno povjerenje u sam VSTV. Nepovjerenje u pravosuđe podriva vladavinu prava, što će se odraziti i na integraciju u EU. Pred zakonom su svi jednaki i ne bi trebala postojati niti trunka sumnje u vezi bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije- poručio je Wigemark Tegeltiji.

Wigemark je podsjećamo, 1. augusta zatražio od VSTV-a da provedu internu istragu i utvrde kako je Husein Delalić imenovan za dodatnog sudiju Kantonalnog suda u Sarajevu, iako je osuđivan zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju. Disciplinski tužilac je u aprilu tražio Delalićevo razrješenje, ali mu je VSTV u julu produžio mandat.

Nakon toga, reagirao je Wigemark, koji je „preporučio VSTV-u da suspendira odluke o imenovanju ili njeno poništenje ukoliko se utvrdi da zaista postoji krivična presuda izrečena protiv Delalića“. Ustvrdio je da ovaj slučaj "dodatno narušava sliku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća".

-Stoga smo stava da biste trebali preduzeti temeljitu istragu po ovom pitanju kako bi se utvrdilo kako je bilo moguće da Vijeće donese ovakvu odluku. Bilo bi nam zadovoljstvo da nas obavijestite o svojim nalazima - naveo je Wigemark.

Husein Delalić je, nakon provedene reforme pravosuđa, imenovan 1. januara 2004. godine na poziciju tužioca Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, a na poziciju sudije Kantonalnog suda Sarajevo 1. augusta 2011. godine. Od tada, svake dvije godine mu je produžavan mandat dodatnog sudije. Prilikom produžavanja mandata ne provodi se posebna konkursna procedura, tako da niko za 15 godina nije provjeravao Delalićevu prošlost.   

Delalić bi i dalje vjerovatno bio sudija, da nije reagirao Wigemark. Za razliku od njega, u Okružnom tužilaštvu Banja Luka kao tužilac radi Saša Labotić , koj je također osuđivan prije 11 godina, i koji je tu presudu skrivao. Ured disciplinskog tužioca u decembru prošle godine podnio je prijavu VSTV-u protiv Labotića jer je skrivao presudu. Međutim, ni do danas nije smijenjen, i uredno obavljao posao tužioca.   

U maju ove godine, VSTV je za predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu imenovalo Vladimira Špoljarića, ranije sudiju ovog suda.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je još prije četiri godine objavio tekst pod nazivom “Komšijski dogovor sudije i osuđenika”, u kojem je dokumentovao kako je sudija Špoljarić prodao vikendicu i zemlju Esadu Radeljašu, bivšem političaru osuđenom za prevaru.

Sudija Špoljarić bio je uključen u sudski proces koji se vodio protiv Radeljaša. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo i tada su razgovarali sa disciplinskim tužiocem. On im je i tada rekao da nije jasno definirano šta bi moglo biti neprimjereno ponašanje sudija i tužilaca, odnosno da sudije ne bi trebale imati kontakte sa strankama u postupku, ali da nije definirano kakvi su to kontakti i u kojem obliku.

Slučaj Huseina Delalića samo je otvorio Pandorinu kutiju u pravosuđu BiH, te se logično postavlja pitanje koliko je u proteklih 15 godina bilo sumnjivih imenovanja sudija i tužilaca.

Wigemarkovo pismo od prije dva dana je upozorenje između redova upućeno Tegeltiji, da VSTV mora ozbiljno prečešljati sva imenovanja, te da Delegacija EU u BiH očigledno raspolaže informacijama da u sudskim i tužilačkim foteljama sjede osobe koje nisu dostojne obavljanja ove časne profesije.