U posljednjih 72 sata Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo zbrinuo je 1.395 pacijenata.

Od toga 913 dobilo je zdravstvenu uslugu u centralnom objektu u Sarajevu, na punktovima pomoć je pružena za 331 osobu, dok je terenskih intervencija bilo 239, od čega samo kućnih posjeta 175.

Prema riječima dr. Rijade Blažević, specijaliste urgentne medicine, tokom 72 sata zbrinuti su pacijenti iz 12 saobraćajnih nesreća.

- Patologija je uobičajna za ovo doba godine, niske temperature, zagađen zrak, povećana vlaga u zraku koji udzrokuju tegobe disajnih organa. Pacijenti sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća česti su u Hitnoj pomoći, ali i oni sa astmom. Ovakvo vrijeme uzrokuje pogoršanje njihove osnovne bolesti uz smislu osjećaja kratkog daha i gušenja, produženog kašlja suhog i produktivnog. Takvi pacijenti jako su skloni upalama pluća koje za njih mogu biti pogubne.

Zato je važno da svi oni sa ovakvim dijagnozama, koji imaju visoku temperaturu, osjećaj slabosti, malaksalosti i gušenja na vrijeme dođu do ljekara kako bi se uključila terapija. I viroze za ovu kategoriju stanovništva mogu biti pogubne, pa je vrlo važno da se starije osobe i hronični bolesnici vakcinišu protiv gripe - ističe Blažević.

Novembar nikako ne odgovara ni kardiovaskularnim pacijentima. Oni koji su imali infarkt, ali i anginu pectoris morali bi obratiti pažnju na signale koje im šalje organizam.

- Hladan i zagađen zrak izazivaju bol u grudima i kratki dah. Varijacije krvnog pritiska češće su na ovakvim temperaturama - naglašava Blažević i dodaje da su protekla 72 sata timovi Hitne pomoći imali jednu neuspješnu reanimaciju.

Upozorila je da je i dalje sve više mlađih osoba sa srčanim udarima koji, kako kaže Blažević, nakon prvobitnog zbrinjavanja završavaju na koronarografiji i ugradnji stenta.

- Na svu sreću u posljednje vrijeme nismo imali smrtnih slučajeva kod mlađih jer im je na vrijeme ukazana pomoć - ističe Blažević.

Iz Hitne pomoći upozorili su i na dugogodišnji problem "puta pacijenta".

Prema riječima Blažević, sve je više građana koji zaobilaze taj put i umjesto da zdravstvenu uslugu potraže kod svog porodičnog ljekara, dolaze njima jer im je tako najlakše.

- To nam itekako otežava posao. Rekla bih da naši građani nisu educirani dovoljno. Fali znanja - zašto je uopće formirana služba hitne medicinske pomoći. Svi koji dođu van radnog vremena domova zdravlja, i ako nisu, uvjetno rečeno, naši pacijenti, bit će pregledani. Međutim problem je u tome što ljudi ne shvataju kako funkcioniše Hitna pomoć.

U centralnom objektu u jednom momentu bude po 50 pacijenata u čekaonici, ali kod ljekara ne ulazi se po redoslijedu dolaska nego po stepenu životne ugroženosti. Zbog toga primorani smo nerijetko zvati policiju. Ako nekoga bole leđa i propustio je nekoliko pacijenata, on nakon sat vremena postaje agresivan ne shvatajući da mora čekati, ako treba i cijelu noć jer prednost imaju oni sa simptomima srčanog udara, gušenja, alergijske reakcije, oduzetošću određenog dijela tijela ili hiperglikemije koja je viša od 30 - kazala je Blažević.