Velika slika Ismeta Mujezinovića "Oslobođenje Tuzle 1943.", dimenzija 5,5 puta 3,4 metra, zasjela je novim sjajem nakon restauratorsko-konzervatorskih radova. Djelo koje pokazuje historijski momenat za Tuzlu, sa sobom nosi dugu historiju stvaranja, ali i preživljavanja.

Slika prikazuje okupljanje ljudi na Trgu oslobođenja u Tuzli 3. oktobra 1943. godine, dan nakon što je Tuzla prvi put oslobođena od okupatora u Drugom svjetskom ratu. Centralna figura na slici je Pašaga Mandžić, koji poziva stanovništvo u borbu.

Ova slika je dugo godina bila je složena u podrumu, praktično sklonjena kao i njen centralni lik. Naime, narodni heroj Jugoslavije i znameniti Tuzlak Pašaga Mandžić, koga je jugoslovenski policijsko-udbaški aparat otjerao u smrt, tražio je da se progovori o krizi partizanskog ustanka u istočnoj Bosni u drugojoj polovini 1941. i početkom 1942. godine, odnosno o zločinima nad muslimanima u Podrinju u kojem su pored četnika, učešće uzeli i partizani.

Ovo je najveća slika iz zbirke Ismeta Mujezinovića koja se nalazi u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla u Tuzli. Zbirka broji ukupno 2.085 djela i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.

- Slika je monumentalih dimenzija i nije nikada u potpunosti završena. Ismet Mujezinović ju je počeo raditi 1959. godine, a naručilac je bio Radnički dom "Moša Pijade" u Kreki. Zbog brojnih drugih poslova i angažmana nije uspio zavšiti kompoziciju.

Slika predstavlja važan historijski događaj, ali je u umjetničkom smislu veoma vrijedna, jer se radi o jednom od najznačajnijih slikara Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, virtuozu i maestru, a upravo ovo djelo pokazuje svo njegovo znanje i umijeće - kaže Amra Ćebić jedna od autorice projekta restauracije slike.

Činjenica da nije završena, dodaje Ćebić, ostavlja mogućnost za daljnju interpretaciju, ali pokazuje koliko je Ismet Mujezinović bio vješt, jer on u nekoliko poteza slika likove, figure i vizuru grada, bez detaljisanja.

- Riječ je o brzim, preciznim potezima, veoma vješti i promišljeni, što malo slikara može da uradi - kaže Amra Ćebić.

Voditeljica projketa Ajla Alijagić, magistrica konzervacije i restauracije sa Akademije likovnih umjetnosi u Sarajevu, kaže da se radi o veoma zahtjevnom poslu, kako zbog veličine slike, ali i činjenica da slika nije dovršena.

- Taj non-finito karakter smo pokušali da zadržimo, što daje posebnu vrijednost. Ona je stvarana kroz nekoliko desetljeća, pa se čini kao da je kroz nju Ismet Mujazinović sublimirao svoja slikarska iskustva - kaže Ajla Alijagić glavni restaurator-konzervator na slici, koja je posao obavila uz pomoć studentica, odnosno asistentica na projektu Belme Mašić, Lamije Bisić, Amine Abazović i Ilhane Bejtić.

- Na slici smo radili ravnanja platna, jer je bilo deformisano, radili smo i strukturalne zahvate. Publici je najvidljivije uklanjanje nečistoća. Rađeni su neki mali retuši , na mjestima gdje je slika bila presavijana, u vrijeme kada je bila složena, odnosno nije bila na ramu. One dijelove koje je Ismet ostavio nedovršene i mi smo ostavili takve, jer smo željeli zadržati njen karakter - pojašnjava Ajla Alijagić.

Ona je istakla da je upravo ovo djelo najviše gvori o tome kako je Ismet Mujazinović slikao, koja je njegova tehnologija, kako je gradio sliku i zato ima veliku vrijednost.

Zanimljivo je da se na slici pored glavnog i, kasnije će se pokazati, tragičnog lika Pašage Mandžića, nalaze Cvijetin Mijatović, Rodoljub Čolaković i Franjo Herljević, glavni akteri hajke na čuvenog tuzlanskog revolucionara. Pored njih, tu su i sam slikar Ismet MUjezinović, ali i Meša Selimović.

Pokrovitelji radova na ovom djelu su Ministarstvo civilnih poslova BiH, Federalno ministarstvo kulture i sporta, a glavni sponzor projekta je Grad Tuzla.