Mentalni poremećaji pogađaju 14 posto svjetske populacije, a njihova pojava raste među mladim ljudima. Među važnim faktorima koji utječu na mentalno zdravlje je i prehrana, budući da mozak ima velike potrebe za energijom i različitim nutrijentima.

Novo španjolsko istraživanje objavljeno u publikaciji Food & Function bavilo se utjecajem redovitog jedenja oraha na raspoloženje mladih odraslih osoba te su naučnici nastojali doznati kako je ono povezano s metabolizmom serotonina, neurotransmitera uključenog u regulaciju raspoloženja koji nastaje iz triptofana, aminokiseline koju unosimo prehranom.

Njegov glavni metabolit, 5-HIAA, može se mjeriti u mokraći kao pokazatelj metabolizma serotonina. Orasi su bogati upravo triptofanom, kao i omega-3 masnim kiselinama, vlaknima i polifenolima, uključujući elagitanine koje crijevna mikrobiota pretvara u urolitine.

Ti metaboliti mogu ukazivati na unos oraha i biološke odgovore na taj unos.  

Ispitivanje za studiju završila je 31 osoba u dobi od 20 do 35 godina, 90 posto su bile žene. Na početku istraživanja prosječni indeks tjelesne mase (ITM) bio im je 21,6 kg/m², a udio tjelesne masti 25,7 posto.

Sve su osobe bile umjereno tjelesno aktivne. Učesnici su nasumično podijeljeni u dvije grupe - jedna je kroz osam tjedana svaki dan uz večeru jela po 40 grama oraha, dok se druga suzdržavala od jedenja orašastih plodova.

Nakon dvosedmične pauze zamijenili su zadatke tokom sljedećih osam sedmica. Sve su se vrijeme hranili mediteranski.

U vremenu u kojem su jeli orahe, ukupni poremećaj raspoloženja učesnika bio je na mjernoj skali s mogućih 260 bodova niži za 4,85 bodova nego tijekom kontrolnog perioda.

Smanjeni su bili i ljutnja i umor, ali nakon korekcije razlike nisu ostale značajne. Što se tiče žudnje za hranom, dvije njene osobine pokazale su početna smanjenja: iščekivanje smanjenja negativnih stanja i osjećaja nakon jela te krivnja povezana sa žudnjom ili popuštanje žudnji.

Znanstvenici su željeli doznati koliko je konzumiranje oraha bilo povezano s nivoima 5-hidroksiindoloctene kiseline (5-HIAA), kortizola i urolitina u mokraći, što se mjerilo iz prvog jutarnjeg urina.

Nivo 5-HIAA u urinu značajno se povećao tokom konzumacije oraha, a taj je viši nivo bio povezan s nižim ukupnim poremećajem raspoloženja. Rad izvještava i o povezanosti s manjim umorom.

Koncentracije urolitina A i urolitina B u urinu također su bile značajno više tokom konzumacije oraha, a povećanje oba metabolita bilo je povezano s povećanjem 5-HIAA u urinu.

ITM, postotak tjelesne masti i tjelesna aktivnost nisu se značajno razlikovali. Kvaliteta prehrane bila je umjereno, ali značajno viša tokom perioda s orasima nego zokom kontrolnog perioda. 

Istraživači su zaključili da je svakodnevno konzumiranje 40 grama oraha tokom osam sewdmica povezano s nižim ukupnim poremećajem raspoloženja.

Zajedno, nalazi sugeriraju potencijalnu vezu između metabolita dobivenih iz oraha i metabolizma serotonina u tijelu.