Dok svi pričaju o lubenicama, bobičastom voću i osvježavajućim salatama, jedna ljetna namirnica često ostaje nepravedno u njihovoj sjeni, iako upravo sada počinje njena najbolja sezona.

Zanimljivo je da oko nje godinama postoji i mala rasprava. Mnogi je smatraju voćem zbog slatkog okusa i načina na koji je jedemo, dok botaničari imaju nešto drugačije mišljenje.

Bez obzira na to kojoj strani pripadate u toj dilemi, jedno je sigurno - riječ je o namirnici koja tokom vrelih dana može biti pravi saveznik organizma.

Riječ je o dinji.

Jedan od najvećih aduta dinje je njen visok sadržaj vode. Više od 85 posto njenog sastava čini upravo voda, zbog čega može doprinijeti hidrataciji organizma tokom toplih dana.

Iako voda nikada ne može biti zamijenjena hranom, stručnjaci ističu da namirnice bogate tečnošću mogu pomoći organizmu da lakše održava ravnotežu, naročito kada se pojačano znojimo.

Zbog toga mnogi nutricionisti preporučuju da se dinja nađe na ljetnom jelovniku kao lagana užina između obroka ili kao osvježavajući dodatak doručku.

Karakteristična narandžasta boja pojedinih sorti dinje nije samo estetski detalj. Ona ukazuje na prisustvo beta-karotena, jedinjenja koje organizam pretvara u vitamin A.

Ovaj vitamin igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju, kože i imunološkog sistema. Upravo zbog toga namirnice bogate beta-karotenom često se preporučuju kao dio raznovrsne i uravnotežene prehrane.

Tokom ljeta, kada je koža više izložena sunčevim zracima, unos namirnica koje sadrže antioksidanse može biti posebno koristan.

Pored vitamina A, dinja sadrži i vitamin C, koji učestvuje u brojnim procesima u organizmu.

Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sistema, ali i stvaranju kolagena, proteina koji je važan za zdravlje kože, krvnih sudova i vezivnog tkiva.

Iako ga najčešće povezujemo sa citrusima, mnogi se iznenade kada saznaju da i dinja može biti dobar izvor ovog važnog vitamina.

Dinja sadrži prehrambena vlakna koja doprinose normalnom radu sistema za varenje.

Iako nije među najbogatijim izvorima vlakana, njena lagana struktura i visok sadržaj vode mogu pomoći da se osjećamo manje opterećeno nakon obroka.

Zbog toga se često preporučuje kao lagana užina ili desert nakon ručka.

Još jedan razlog zbog kog nutricionisti često preporučuju dinju jeste relativno nizak kalorijski sadržaj.

Velika količina vode doprinosi osjećaju sitosti, dok istovremeno unosimo manji broj kalorija nego što je slučaj sa mnogim industrijskim slatkišima i grickalicama.

Naravno, kao i sa svakom namirnicom, ključ je u umjerenosti, ali upravo zato dinja može biti odlična alternativa kada poželite nešto slatko tokom dana.

Sa kulinarske strane, dinja se gotovo uvijek koristi kao voće zbog svog slatkog ukusa. Međutim, botanički gledano pripada istoj porodici biljaka kao krastavac, tikvica i tikva.

Zbog toga se često pojavljuju rasprave da li je zapravo voće ili povrće. Stručnjaci uglavnom objašnjavaju da je riječ o plodu biljke koji nastaje iz cvijeta, zbog čega se botanički smatra voćem, iako je srodna mnogim vrstama povrća.

Mnogi kupci oslanjaju se samo na izgled, ali postoji nekoliko trikova koji mogu pomoći pri izboru.

Zrela dinja najčešće ima prijatan, blago sladak miris u predjelu peteljke. Također bi trebalo da bude teža nego što izgleda na prvi pogled, što obično ukazuje na visok sadržaj vode i sočno meso.

Kora ne bi trebalo da ima veća oštećenja, a blaga mekoća na mjestu gde je bila peteljka često je znak da je plod dostigao punu zrelost.