Nakon 40. godine života organizam počinje drugačije reagirati na način prehrane, a upravo tada zdravlje srca, krvnih sudova i cijelog organizma zahtijeva više pažnje nego ranije.

Na to upozorava rumunski ljekar dr. Mihail Pautov, koji smatra da bi određene namirnice trebalo svesti na minimum ili ih potpuno izbaciti iz jelovnika.

Kako objašnjava, godine, dugotrajni stres i životne navike ostavljaju sve veći trag na organizmu, zbog čega je četvrta decenija života pravi trenutak za promjenu prehrane.

Na vrhu liste namirnica koje bi trebalo izbjegavati nalaze se industrijski prerađeni mesni proizvodi, poput kobasica, viršli, salama.

Dr. Pautov upozorava da upravo ova hrana predstavlja jedan od najvećih rizika za dugoročno zdravlje.

Podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još 2015. godine prerađeno meso svrstala u grupu jedan kancerogenih supstanci, što znači da postoje čvrsti naučni dokazi da njegovo konzumiranje povećava rizik od razvoja raka kod ljudi.

- Dimljenje, konzervansi i nitrati u organizmu stvaraju jedinjenja koja mogu oštetiti ćelije. To je kao tempirana bomba - upozorava ljekar.

"Ja sam sportski nutricionista i ovo jelo predlažem klijentima preko 50 godina da bi bili zdravi i snažni"

Njegove tvrdnje potkrepljuju i naučna istraživanja.

Studija Univerziteta Harvard iz 2023. godine pokazala je da svakodnevni unos od svega 30 grama prerađenog mesa može povećati rizik od raka debelog crijeva za skoro1 5 posto.

Slične rezultate objavili su i istraživači sa Univerziteta Oxsford, koji su utvrdili vezu između čestog konzumiranja industrijski prerađenih mesnih proizvoda i povećanog rizika od raka želuca i pankreasa.

- Nisam protiv mesa, ali ako proizvod može mjesecima stajati na polici i pritom izgleda gotovo kao plastika, onda to više nije hrana nego hemijski eksperiment - kaže dr. Pautov.

Pored prerađenog mesa, ljekar upozorava i na prekomjerni unos rafiniranog šećera.

Kako ističe, šećer sam po sebi nije problem ukoliko se unosi umjereno i u što prirodnijem obliku.

Međutim, velike količine bijelog šećera i industrijskih slatkiša predstavljaju ozbiljan problem.

- Tada šećer postaje gorivo za upalne procese koji mogu doprinijeti razvoju raka - pojašnjava doktor.

Česti nagli skokovi nivoa šećera u krvi opterećuju pankreas, koji mora proizvoditi sve više inzulina.

Povišen nivo ovog hormona može podstaknuti rast ćelija, uključujući i onih koje su već pretrpjele određene promjene.

Studija objavljena 2022. godine u časopisu Nature pokazala je povezanost između povišenog nivoa šećera u krvi i većeg rizika od raka dojke kod žena u postmenopauzi.

Dr. Pautov dodaje da prekomjerno unošenje šećera može privremeno oslabiti rad imunološkog sistema.

- Bijela krvna zrnca tada se više bave viškom glukoze nego zaštitom organizma od infekcija i oštećenja. To je kao da vojsku pošaljete da skuplja omote od bombona umjesto da čuva granice - objasnio je slikovito Pautov.

Naučna zajednica uglavnom se slaže da bi unos prerađenog mesa trebalo ograničiti, jer postoje ubjedljivi dokazi da njegovo često konzumiranje povećava rizik od pojedinih vrsta raka, naročito raka debelog crijeva.

Kada je riječ o šećeru, situacija je nešto složenija. Sam šećer nije direktan uzrok raka, ali njegovo prekomjerno konzumiranje može doprinijeti gojaznosti, inzulinskoj rezistenciji i hroničnim upalnim procesima, koji povećavaju rizik od brojnih ozbiljnih bolesti.

Zbog toga stručnjaci preporučuju umjeren unos šećera i prehranu zasnovanu na što manje prerađenim namirnicama, uz puno povrća, voća, mahunarki i kvalitetnih izvora proteina.