Hljeb, tjestenina i krompir često se prvi nađu na listi zabranjenih namirnica kada ljudi žele smršati ili regulirati šećer.
Ipak, istraživanja pokazuju da problem nisu svi ugljikohidrati nego njihov kvalitet.
Ugljikohidrati iz integralnih žitarica, voća, povrća i mahunarki donose vlakna, vitamine, minerale i biljna jedinjenja važna za organizam.
Nasuprot tome, proizvodi od bijelog brašna, slatkiši i zaslađeni napici uglavnom sadrže malo vlakana, a mogu doprinijeti naglim promjenama nivoa šećera u krvi.
Raznovrstan jelovnik
Zbog toga stručnjaci ne savjetuju potpuno izbacivanje ugljikohidrata poslije pedesete godine, već pažljiviji izbor njihovih izvora.
U jednom kratkotrajnom istraživanju učestvovale su osobe stare između 65 i 75 godina, podijeljene u četiri grupe sa različitim režimima prehrane.
Najpovoljnije promjene pojedinih laboratorijskih pokazatelja zabilježene su u grupi čiji je jelovnik bio raznovrstan i sadržavao veći udio kvalitetnih ugljikohidrata.
U toj grupi ugljikohidrati činili su skoro 53 posto ukupnog energetskog unosa.
Poslije četiri sedmice procijenjena biološka starost, izračunata pomoću određenih biomarkera, bila je niža u prosjeku za skoro tri i po godine.
To međutim, ne znači da su učesnici zaista postali mlađi.
Riječ je o promjenama laboratorijskih parametara, a još nije poznato koliko dugo traju ni kakav dugoročni utjecaj imaju.
Još jedno istraživanje, objavljeno 2025. godine, analiziralo je podatke 47.513 žena tokom više decenija.
Veći unos kvalitetnih ugljikohidrata u srednjim godinama bio je povezan sa većim izgledima za zdravije starenje.
Pod zdravim starenjem istraživači su podrazumijevali odsustvo većih hroničnih bolesti, očuvane fizičke i kognitivne sposobnosti i dobro mentalno zdravlje.
Rafinirani ugljikohidrati bili su povezani sa nepovoljnijim rezultatima.
Spriječiti bolesti
Studija pokazuje povezanost, a ne dokazuje da jedna vrsta hrane može sama spriječiti bolesti ili produžiti život.
Vlakna doprinose normalnom varenju, dužem osjećaju sitosti i reguliranju nivoa holesterola.
Hrane i korisne bakterije u crijevima, koje učestvuju u stvaranju jedinjenja važnih za zdravlje crijevne sluznice i reguliranje upalnih procesa.
Dobri izvori vlakana i kvalitetnih ugljikohidrata su: zobene pahuljice, ječam i druge integralne žitarice, grah, leća, slanutak, grašak, povrće i cijelo voće, integralni hljeb, smeđa riža, kinoa, sjemenke i orašasti plodovi.
Zobena kaša s jogurtom i voćem nema isti utjecaj na organizam kao slatko pecivo, iako obje namirnice sadrže ugljikohidrate.
Razlika je u količini vlakana, stepenu prerade, dodatom šećeru i hranljivoj vrijednosti cijelog obroka.
Kvalitetne izvore ugljikohidrata najbolje je kombinirati sa proteinima i zdravim mastima.
Takav obrok duže drži sitost i doprinosi postepenijem oslobađanju energije.
Osobe sa dijabetesom, inzulinskom rezistencijom ili drugim metaboličkim problemima trebale bi izbor i količinu ugljikohidrata usklade sa ljekarom ili nutricionistom.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna