Ljetovanje, sunce i more za mnoge znače odmor i opuštanje, ali upravo na plaži mogu nastati ozbiljna, pa i životno ugrožavajuća stanja. Nisu svi smrtni slučajevi na moru posljedica utapanja. Nagli ulazak u hladnu vodu nakon sunčanja, dehidracija, toplotna iscrpljenost, srčani problemi i toplotni udar mogu imati teške posljedice.

O tome smo razgovarali sa specijalistom urgentne medicine, dr. Adijem Osmanbegovićem iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

Kako ističe, direktno izlaganje suncu treba izbjegavati u najtoplijem dijelu dana, posebno između 12 i 17 sati.

- Na plaži bi trebalo tražiti hlad u periodu od 12 do 17 sati. Tada se ne treba pretjerano sunčati, odnosno "pržiti" na suncu. Što je moguće više vremena treba boraviti u hladu i praviti redovne pauze od direktnog izlaganja suncu - kaže Osmanbegović.

Kada je riječ o unosu tečnosti, savjetuje da se prvenstveno pije voda sobne temperature.

- Voda ne bi trebala biti hladna, direktno iz frižidera, jer to može predstavljati temperaturni šok za organizam. Ključno je hidrirati se prije nego što osjetimo žeđ, jer je žeđ već znak da smo dehidrirali. Treba izbjegavati alkohol, jer on vodi ka dehidraciji i može dovesti do problema u ponašanju, posebno kada je more u pitanju - upozorava doktor.

Dodaje da je neophodna i zaštita od UV zračenja.

- Preporučuju se kreme sa zaštitnim faktorom 30 ili 50. Treba ih nanijeti 20 do 30 minuta prije izlaska na sunce i ponavljati nanošenje svaka dva sata ili sat, čak i nakon kupanja - navodi dr. Osmanbegović.

Međutim, opasnost ne prestaje kada osoba napusti ležaljku ili suncobran. Mnogi se zavaravaju da nema rizika ako ne leže direktno na plaži.

- Kada se ne kupaju, nego šetaju, sjede ili se kreću po plaži, trebali bi nositi laganu i svijetlu odjeću. Pijesak i voda reflektuju UV zračenje, pa postoji rizik od štetnog djelovanja sunca. Ne treba šetati samo u kupaćem kostimu. Može doći do aktivacije mladeža, ali i do opekotina. Osim zaštitnog faktora, poželjno je nositi i majicu, čak i kada ste u hladu - kaže dr. Osmanbegović.

Posebno upozorava na djecu, kojoj treba ograničiti vrijeme boravka na suncu i u vodi te osigurati dovoljno tečnosti.

- Svake godine u Hitnoj pomoći imamo istu situaciju. Nebrojeno puta ljudi direktno s mora dolaze sa različitim tegobama: opekotinama od sunca, visokom temperaturom, proljevom i povraćanjem. Sve je to posljedica predugog i pretjeranog boravka na suncu. Umjesto da se sretni vrate s odmora, završe na liječenju - govori dr. Osmanbegović.

Poseban oprez potreban je prilikom kupanja, naročito nakon dužeg boravka na suncu.

- Ulazak u vodu treba biti postepen. Ne treba naglo ulaziti u hladnu vodu, pogotovo ako smo se već ugrijali na suncu. Veliki broj smrtnih slučajeva na plaži dešava se upravo iz tog razloga. Dolazi do naglih promjena na krvnim sudovima, a ako neko ima predispoziciju ili srčane probleme, posljedice mogu biti teške  - upozorava dr. Osmanbegović.

Najveći rizik, dodaje, imaju starije osobe, hronični i kardiovaskularni bolesnici, kao i dijabetičari.

Za nadoknadu tečnosti i elektrolita preporučuje sezonsko voće, posebno lubenicu i dinju, dok zaslađene sokove i napitke treba izbjegavati jer mogu dodatno pojačati žeđ.

Doktor Osmanbegović naglašava da je važno na vrijeme prepoznati simptome toplotne iscrpljenosti.

- Na plaži se mogu desiti različita stanja, od srčanog udara pa nadalje. Lično sam svjedočio epileptičnom napadu, bilo je i reanimacija. Ono što je konkretno povezano s toplotom i toplotnom iscrpljenošću jesu jaka žeđ, malaksalost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i pojačano znojenje. To su znaci da je toplota djelovala na organizam - kaže dr. Osmanbegović.

U takvoj situaciji osobu treba skloniti u hlad, dati joj tečnost i rashladiti je.

- Poželjno je da ode u apartman, miruje sat ili dva i pokuša ublažiti simptome uz nadoknadu tečnosti. Ako se stanje ne smiruje ili se pogoršava, potrebno je javiti se nadležnoj ambulanti - ističe.

Toplotna iscrpljenost, objašnjava, prvi je stadij toplotne ozljede. Mogu se javiti i toplotni grčevi, posebno kod osoba koje na odmoru imaju intenzivnije fizičke aktivnosti, poput trčanja, tenisa ili drugih sportova.

- Tada se može javiti toplotna iscrpljenost u kombinaciji s toplotnim grčevima, kada dolazi do značajnog pada elektrolita. Potrebno ih je nadoknađivati, a korisno je imati oralna rehidratacijska sredstva - navodi dr. Osmanbegović.

Najbitnije je, kaže, prepoznati toplotni udar, koji je životno ugrožavajuće stanje i zahtijeva hitan poziv medicinskoj pomoći.

- Toplotni udar je hitno stanje. Osoba može imati suhu kožu, poremećaj svijesti, biti konfuzna i imati povišenu tjelesnu temperaturu. To su znaci toplotnog udara. Do dolaska hitne pomoći osobu treba rashlađivati, stavljati ledene obloge u području prepona, ispod pazuha, na sredinu grudnog koša i vratnu regiju. To su mjesta preko kojih organizam najviše gubi toplotu - pojašnjava doktor.

Ako se osoba preznojava, ima hladnu, vlažnu i ljepljivu kožu te ubrzano diše, vjerovatnije je riječ o toplotnoj iscrpljenosti, ali i tada stanje ne treba ignorisati.

Doktor Osmanbegović upozorava i na planinarenje tokom najtoplijeg dijela ljetne sezone, navodeći kao primjer uspon na Biokovo.

- Ljudi se penju nepripremljeni, bez dovoljno vode i neadekvatno obučeni. Toplotni udar se mnogo češće dešava na planinarenju nego na plaži. Posebno je opasno kada je povećana vlažnost zraka. Organizam tada ne može efikasno da se hladi, termoregulacijski mehanizmi popuštaju i dolazi do ozbiljnih posljedica - kaže dr. Osmanbegović.

Dodaje da dehidracija može izazvati poremećaj svijesti, ali i ozbiljne poremećaje elektrolita, koji mogu dovesti do srčanog zastoja.

- Bilo je i smrtnih slučajeva. Srce može stati zbog nedostatka tečnosti i poremećaja elektrolita, poput hipokalemije. Ove stvari uvijek treba imati na umu. Potrebno je napraviti realnu procjenu vlastitih sposobnosti, ali i uvjeta u kojima se nalazite  - zaključuje za Faktor specijalista urgentne medicine iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS dr. Adi Osmanbegović.