Mozak je naš najvažniji organ, jer od njegovog rada zavise svijest, ličnost, ponašanje, motoričke sposobnosti i funkcionisanje većine drugih organa.

S godinama mozak stari i postepeno gubi svoje funkcije. U tom procesu veliku ulogu igra i nezdrava ishrana – neke namirnice jednostavno ne "prijaju" moždanim ćelijama.

Konzumiranje takve hrane može: usporiti rad mozga, oštetiti male krvne sudove, poremetiti metabolizam neurona, oslabiti neuronsku provodljivost, izazvati odumiranje moždanih ćelija, što vodi ka ranoj demenciji (problemi s pamćenjem i mentalnim sposobnostima) i čak dovesti do smanjenja veličine mozga.

Kao rezultat, smanjuje se broj neuronskih veza, što s vremenom dovodi do gubitka pamćenja, slabijih mentalnih sposobnosti, usporenih reakcija, gubitka ravnoteže i koordinacije, te razvoja neuroloških i psihičkih poremećaja. Ljudi često kažu: "Stigla starost". No, taj proces se može usporiti, pa čak i djelimično zaustaviti, ako promijenimo način ishrane i zauvijek izbacimo određene namirnice.

Kombinacija šećera i trans masti pogubna je za mozak. Često im se dodaju i boje, arome i konzervansi, što ih čini još štetnijim.

Vrijedi li kratkotrajno zadovoljstvo kolačem rizika od slabosti, zaboravnosti i demencije u starosti? Teško. Zaključak: izbjegavajte proizvode sa ovakvim filovima i radije birajte svježe voće, bobičasto voće ili orašaste plodove.

Ovdje spada sve što se dugo konzervira pomoću soli – mast, suho meso, kobasice, riba, povrće, gljive, začinsko bilje… Posebno su problematični mesni proizvodi, jer sadrže najviše soli.

S druge strane, lagano posoljene ili fermentirane verzije ovih namirnica mogu biti korisne, pa njih treba davati prednost.

Posebno su opasna niskokvalitetna alkoholna pića i domaći alkohol (rakija, šljivovica i sl.) bogat fuzelnim uljima, kao i jeftin alkohol iz trgovina.

Ipak, neka istraživanja pokazuju da crno suho vino u malim količinama može imati pozitivan efekat na dugovječnost. Preporučena količina: 1 do 2 čaše dnevno, ne svaki dan, već najviše 3-4 puta sedmično.