Danas šezdesetogodišnjak, Schultz je nakon fakulteta počeo raditi za kompaniju Xerox, koja se bavila proizvodnjom mašina za fotokopiranje, a kasnije za švedsku kompaniju Hummarplast, proizvođače filter mašina za kafu.

U tom razdoblju na zapadnoj obali SAD-a već su postojali prvi Starbucks kafići, ali se u njima služila američka kafa, vruća i crna, ali i krajnje bezukusna.

Tokom poslovnog putovanja u Italiju, Schultz je doživio neku vrstu "prosvjetljenja", očaran italijanskom kulturom ispijanja kafe, kvalitetom expressa, brojnim malim kafićima u kojima su, osim kafe i kapuchina, nudili kroasane s marmeladom, brioše, jednostavne kekse. I koji su uvijek bili puni.

Howard Schultz

Schultz, koji je od prijatelja i porodičnog ljekara posudio početnih 100.000 dolara, svoj prvi kafić s mašinom za expresso nazvao je "Il Giornale", prema milanskom dnevnom listu, a 1988. otkupio je Starbucks kafiće i u potpunosti promijenio odnos Amerikanaca prema kafi.

Revolucija se dogodila kada su metalne kante s filterima za kafu zamijenjene kromiranim mašinama za expresso. Do tada se američka kafa dijelila na onu sa ili bez kofeina.

Expresso mašina omogućila je da ona bude duža ili kraća, s vrućim mlijekom, toplom čokoladom, pjenom, ali prvenstveno je omogućila da u osnovi svega bude dobra expresso kafa, mirisna, gusta, bogata okusima.

Jedino što Howard nije uspio prenijeti iz Italije je da kafa bude kratka, poslužena u keramičkim šoljicama te da se ispija u tri gutljaja s nogu. Dovoljno je da provedete pola dana na američkom tlu, kako biste shvatili da Amerikanci vole piti svoju kafu, stojeći, bolje rečeno, hodajući s velikom kartonskom čašom u ruci.

Duga američka filter kafa, govorim o 300 ponekad i 400 ml, koju mnogi nastavljaju voljeti i piti, ne priprema se kod kuće, već se kupuje u trgovinama koje su otvorene 24 sata ili kafićima, pa se nosi na posao.

Kako se evropskom kafopiji ona može učiniti "tanka", prozirna i slaba, napominjemo da to nije slučaj. Količina kofeina u tom "moru kafe" vrlo je velika. Mogućnosti izbora se nisu zaustavile i danas već broje desetine i desetine različitih proizvoda sa expresso kafom kao temeljnim sastojkom.

Osim tri veličine, postoje hladna kafa, ona s različitim vrstama mlijeka (masnim ili obranim, ali i sojinim, bademovim, zobenim), sirupima (lješnik, karamel, čokolada, vanilija), s vrhnjem, cimetom, kakaom.

Latte nazivamo napitak koji sadrži puno mlijeka i malo kafe, mada se danas naziv latte koristi i za mlijeko s čajem sa egzotičnim začinima, chai latte, kao i zelenim japanskim, odnosno matcha latte.

Moccacino je već uvriježeni naziv za kafu s čokoladom.

Ako se zadrže u kafićima, u kojima je dostupan Wi-Fi, Amerikanci će uz kafu eventualno pojesti muffin,  a omiljeni su oni s borovnicama ili komadićima čokolade, te scone, teži i masniji od muffina, loaf cake, biskvit s maslacem pečen u duguljastom kalupu, najčešće s okusom limuna ili tikve.

{$galerijaFotografija}

Naravno, tu su i browniesi, kroasani, keksi.

Nevjerovatna je činjenica da su svi pekarski proizvodi potpuno isti u svim Starbucksevima širom Amerike i ima ih više od 14.000.