Pitate se da li vam prve zrake proljetnog sunca mogu pomoći da nadoknadite zalihe vitamina D? Stručnjaci objašnjavaju sve što biste trebali znati o ovom, mnogi bi rekli, neophodnom "vitaminu sunca".

Vitamin D tehnički i nije pravi vitamin, riječ je o hormonu steroidne strukture koji učestvuje u mnogim važnim procesima u tijelu. Gotovo da ne postoji sistem u našem organizmu na koji ne utiče, od jačanja imuniteta, preko podrške mišićnoj funkciji, do zaštite moždanih ćelija.

Kako navode iz Mayo Clinic, vitamin D je ključan za apsorpciju kalcija, glavne gradivne komponente kostiju. Bez vitamina D, kalcij ne može obaviti svoj posao. Zato se djeci do jedne godine redovno preporučuje suplementacija.

Vitamin D također ima protuupalna, antioksidativna i neuroprotektivna svojstva, zbog čega igra ključnu ulogu u zdravlju imunog sistema, funkcionisanju mozga i radu mišića.

Postoje dva najpoznatija oblika ovog vitamina: vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol).

Iako oba imaju slične efekte u organizmu, D3 se smatra biološki aktivnijim i efikasnijim.

Procjenjuje se da čak polovina svjetske populacije ima nedostatak ovog vitamina. Zato se preporučuje dodatni unos vitamina D za sve starosne grupe. Budući da je riječ o vitaminu topivom u mastima, ako ga uzimate kao dodatak ishrani, učinite to uz obrok koji sadrži masnoće.

Ali... najviše vitamina D naše tijelo ipak ne dobija iz hrane, već ga samo proizvodi u koži – čak 80–90 posto, i to zahvaljujući UVB zračenju iz sunčeve svjetlosti. Ostatak dolazi iz prehrane.

Tijelo počinje proizvoditi vitamin D tek kad je ugao pod kojim sunce udara u zemlju dovoljno strm. Od oktobra do marta, čak i u podne, sunčeve zrake dolaze pod previše ravnim uglom , UVB zraci ne mogu doći do vaše kože u dovoljnoj mjeri. Tek u aprilu, kako se sunce penje više, proizvodnja se postepeno vraća.

Jednostavno pravilo: Ako je vaša sjena duža od vaše visine, sunčevo zračenje nije dovoljno za proizvodnju vitamina D. Ugao sunca mora biti barem 42 stepena iznad horizonta.

Postoje čak i aplikacije i kalkulatori pomoću kojih možete provjeriti da li u vašoj regiji, u određeno doba dana, postoji mogućnost da tijelo proizvodi vitamin D. Samo unesite lokaciju i vrijeme, i dobit ćete odgovor.

Nisu svi jednako "efikasni" u proizvodnji vitamina D. Tu igraju ulogu: tip kože, doba dana, geografska širina i doba godine.

Ljudi sa svijetlom kožom brže proizvode vitamin D jer im je koža osjetljivija na sunce. Osobe sa tamnijom kožom, pak, trebaju duže i intenzivnije izlaganje suncu da bi dobile istu količinu vitamina.

Tokom ljeta, dovoljno je 15 do 30 minuta sunčeve svjetlosti dnevno za zadovoljenje potreba organizma, čak i ako je oblačno.

Najefikasnije vrijeme za sintezu vitamina D je između 11 i 15 sati, s tim da je oko 13 sati teorijski najoptimalnije. Ipak, izlaganje jakom suncu nosi rizike: može oštetiti kožu i povećati vjerovatnoću razvoja raka kože.

Zato je ključno koristiti kremu za sunčanje, iako ona donekle smanjuje sintezu vitamina D, daleko je važnija za zaštitu kože.

Ako ne provodite dovoljno vremena na suncu, ne brinite, vitamin D se može unositi i kroz ishranu. Mada prirodno nije prisutan u mnogo namirnica, možete ga pronaći u: obogaćenom mlijeku, obogaćenim žitaricama, masnoj ribi poput lososa, skuše i sardine.

Ako sumnjate da imate manjak vitamina D, jednostavnim krvnim testom možete provjeriti njegov nivo. Ukoliko je nizak, ljekar vam može preporučiti dodatke prehrani.

Važno: Suplementaciju nikada ne uzimajte na svoju ruku. Obavezno se posavjetujte s ljekarom ili farmaceutom, pogotovo ako već koristite lijekove za hronične bolesti.