Ono što je danas poznato kao COVID-19, krajem prošle godine označalavo se kao skup slučajeva upale pluća nepoznatog uzroka.

Kasnije se, kako navodi theguardian.com, ispostavilo da je u pitanju teški akutni respiratorni sindrom, koji izaziva Sars-CoV-2 virus, odnosno pomenuti Covid-19.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 11. marta proglasila pandemiju koronavirusa. Saopćili su da se 80 posto zaraženih oporavi bez potrebe za posebnim liječenjem, a jedna od šest osoba sa koronavirusom ima ozbiljne probleme sa disanjem.

Kako se COVID-19 razvija u tešku upalu pluća, kakve posljedica ostavlja na plućima i na ostale dijelove organizma?

Australska redakcija The Guardiana je u razgovoru sa profesorom Johnom Wilsonom, izabranim predsjednikom Kraljevskog australijskog koledža ljekara i pulmologa, dobio odgovore na ova pitanja.

Pulmolog je rekao da su skoro sve ozbiljne posljedice COVID-19 karakteristične upale pluća, a da se zaraženi mogu podijeliti u četiri široke kategorije:

1. Osobe koje imaju virus, ali nemaju simptome i koji su izloženi najmanjem riziku.

2. Pacijenti kod kojih se javlja infekcija gornjih disajnih puteva koju prati povišena temperatura, kašalj, i možda i blaži simptomi, poput glavobolje i konuktivitisa.

- Ljudi sa blažim simptomima i dalje mogu da prenesu virus, ali toga nisu svjesni - rekao je Wilson.

3. Treća grupa je najbrojnija, u njoj su ljudi kojih najviše ima na bolničkom liječenju, kod koji su se javili simptomi slični simptomima gripe i koji, zbog zdravstvenog stanja, nisu mogli da rade.

4. Osobe u teškom zdravstvenom stanju, kod kojih se javlja upala pluća.

- U Wuhanu se pokazalo da je šest posto onih koji su bili pozitivni na testiranju i koji su zatražili ljekarsku pomoć, bilo ozbiljno bolesno - dodao je stručnjak.

The Guardian podsjeća da su starije osobe kao i ljudi sa hroničnim oboljenjima, poput hipertenzije, srčanih i plućnih bolesti ili dijabetesa izloženi većem riziku od teške zdravstvene slike.

Kako se razvija upala pluća?

Kada oboljeli od COVID-19 imaju povišenu temperaturu ili ih muči kašalj, dr. Wilson kaže da je to posljedica infekcije koja dopire do respiratornog stabla - zračnih puteva koji dovode zrak do pluća. Kada se naruši obloga respiratornog stabla, dolazi do upale, iritacije nerava u sluznici disajnih puteva (iritiaciju može da izazove i najmanja čestica prašine).

Ukoliko se stanje pogorša, infekcija dopire do obloga disajnog puta i do jedinica za razmjenu inspiratornog gasa. Ako se i one upale, izlučuju upalne materije u zračne vrećice koje se nalaze na dnu pluća.

U slučaju da dođe do upale tih vrećica, štetan materijal - tečnosti i upalne ćelije, dolaze do pluća i javlja se pneumonija.

Dr. Wilson napominje da pluća koja su puna upalnim materijalnom ne mogu da oslobode dovoljno kisika u krvotok, smanjuju sposobnost organizma da preuzme potrebne količine kisika i oslobodi ugljendioksid.

- To je uobičajeni uzrok smrti teške pneumonije – kaže Wilson.

Kako se liječi upala pluća?

Profesorica Christine Jenkins, predsjednica Fondacije za plućne bolesti u Australiji, i vodeći pulmolog u ovoj zemlji, rekla je da za sada nema lijeka koji bi zaustavio upalu pluća koju izaziva COVID-19.

- Isprobavaju se sve vrste lijekova i nadam se da će se otkriti kombinacija virusnih i antivirusnih lijekova koja će biti efiksna. Trenutno ne postoji određen tretman liječenja, osim onoga koji se primjenjuje na pacijentima na intezivnoj njezi - dodala je.

Najteži slučajevi stavljaju se na respiratore dok njihova pluća ne počnu da funkcionišu.

Dr. Wilson je napomenuo da pneumonija može da izazove sekundarne infekcije koje se liječe antivirusnim lijekovima i antibioticima. Nažalost, kako je istakao, kod pojedinih pacijenata sa koronavirusom ni ovo ne daje rezultate, pa dolazi do smrtnog ishoda.

Da li se pneumonija koja prati COVID-19 razlikuje od uobičajene upale pluća?

Stručnjaci daju potvrdan odgovor na ovo pitanje. Uobičajena upala pluća je bakterijska i liječi se antibioticima. I zahvata samo dijelove ovog organa, dok pneumonija koju izaziva COVID-19 obuhvata cijela pluća.

Kada dođe do infekcije zračnih vrećica, objasnio je dalje dr. Wilson, prva reakcija organizma ili "prvi mehanizam odbrane" jeste zaustavljanje virusa.

Taj mehanizam je kod osoba sa hroničnim bolestima i starijih ljudi oslabljen.

Dr. Jenkins je dodala da su osobe starije od 65 godina izložene većem riziku i od "obične" upale pluća, jer sa godinama imunitet slabi.

- Najstariji pacijenti sa pneumonijom su pod najvećim rizikom od smrtnog ishoda, nekada je ova bolest ("obična" pneumonija) bila glavni uzrok smrtnosti starije populacije - izjavila je dr. Jenkins, ali i napomenula da sada ima veoma efikasnih lijekova.