Finansijski stres najštetniji je za zdravlje i opću dobrobit pojedinca, ubrzava proces starenja, utječe na biomarkere zdravlja te snažnije djeluje na mentalno zdravlje u odnosu na posljedice tugovanja zbog bolesti, teškog gubitka ili razvoda, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika.

U britanskoj studiji učestvovalo je gotovo 5.000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina, a proveli su ga naučnici s londonskoga University Collegea (UCL) i Kings Collegea, koji su istaknuli da je njihova analiza prva kojom se nastojalo istražiti na koji su način različite vrste hroničnog stresa povezane s pokazateljima zdravlja starijih dobnih grupa.

Nacionalno reprezentativna studija potvrdila je da je finansijski stres povezan s dugoročnim promjenama u ključnim pokazateljima zdravstvenog stanja, poput imunološkog, živčanog i hormonalnog sistema.

Od svih šest najčešćih stresora koje su proučavali britanski naučnici, a radilo se o finansijskom stresu, brigu za teško bolesnu ili invalidnu osobu, invaliditetu, težem gubitku u porodici, o bolesti i razvodu, pokazalo se da je finansijski stres bio najštetniji faktor dugoročno povezan s najrizičnijim zdravstvenim ishodima.

To je utvrđeno ispitivanjem četiri biomarkera u krvi - kortizola (hormona koji se proizvodi kao odgovor na stres), C-reaktivnog proteina (CRP), fibrinogena i inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1). Sve su to imunološki faktori povezani s razvojem stresa, razvojem upala i starenjem, dok je IGF-1 povezan i sa starenjem i s dugovječnošću.

Kod sudionika studije, koji su bili pod stresom samo zbog finansijske situacije, uočena je 60 posto veća vjerovatnost da nakon četiri godine razviju visokorizičan zdravstveni profil.

U slučaju svake dodatne stresne situacije, poput primjera radi razvoda, ta je vjerovatnoća skočila za dodatnih 19 posto.

Studija je pokazala i da su finansijski stres, težak gubitak i dugotrajna bolest najsnažnije utjecali na promjene u imunološkim i neuroendokrinim biomarkerima, što ukazuje na kontinuiran fizički učinak hroničnog stresa.

Još jedan zaključak britanskih naučnika je da hroničan stres može izazvati hormonalne promjene i imunološke reakcije, što može utjecati na pogoršanje fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema.

Epidemiologinja Odessa Hamilton s UCL-a je istaknula invazivan utjecaj finansijskog stresa na različite aspekte života, što se u konačnici u nekim slučajevima manifestiralo porodičnim sukobima, socijalnom isključenošću, beskućništvom ili glađu.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain, Behavior and Immunity.

Izvor: Faktor