Visok holesterol može predstavljati veliku opasnost i ozbiljno ugroziti zdravlje srca.

Kako raste, tako se počnu razvijati masnoće koje otežavaju protok krvi kroz arterije, piše bestlifeonline.com.

To se naziva ateroskleroza, stanje koje može dovesti do krvnih ugrušaka, srčanog i moždanog udara.

Kako bi se sve to spriječili važno je jesti zdrave namirnice koje srce i krvne žile vole.

Zašto nivo holesterola raste?

Uzroci povišenog holesterola u krvi mogu biti brojni – primjera radi, konzumiranje previše hrane s visokim udjelom holesterola, zasićenih masti i transmasti može povećati rizik od razvoja visokog holesterola.

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost također mogu povećati vaš rizik. Ostali faktori načina života koji mogu doprinijeti visokom holesterolu su neaktivnost i pušenje.

Genetika također može utjecati na šanse za razvoj visokog holesterola. Geni se prenose s roditelja na djecu. Određeni geni upućuju tijelu kako da obrađuje holesterol i masti.

Ako roditelji imaju visok holesterol, možda ste i vi izloženi većem riziku da ga imate.

Druga zdravstvena stanja, kao što su dijabetes i hipotireoza, također mogu povećati rizik od razvoja visokog holesterola i povezanih komplikacija.

Zob

Zob je bjelančevinama (proteinima) najbogatija vrsta žitarica u našem podneblju. Osim što obiluje proteinima važnim za proizvodnju tjelesne energije, zob je odličan izvor “dobrih” ugljikohidrata koji pomažu uravnotežiti nivo šećera u krvi. Tako izbjegavate nagle “skokove” i “padove” šećera u krvi koje uzrokuje rafinirana hrana poput kroasana, buhtli, rafiniranih kukuruznih pahuljica i ostalih nezdravih varijanti za doručak. Tu su i vlakna koja će sniziti loš holesterol, a prema pisanju Cleveland klinike, ako dodate samo šoljicu zobene kaše svom obroku u danu, možete sniziti holesterol za pet do osam posta. Za još bolji rezultat dobro je kaši dodati voće.

Orašasti plodovi

Bademi, orasi i ostali orašasti plodovi odličan su način za snižavanje LDL "lošeg" holesterola. Prošlogodišnja studija pokazala je da osobe koje jedu orahe svaki dan kroz dvije godine mogu utjecati na snižavanje lošeg holesterola, ali i povisiti nivoe "dobrog" holesterola.

- Čestice LDL holesterola dolaze u raznim veličinama, a istraživanja su pokazala kako su male, guste čestice LDL holesterola češće povezane s aterosklerozom, plakom koji se nakuplja na arterijama - navodi prof. Emilio Ros.

Ako ne volite grickati orašaste plodove, onda ih dodajte jogurtu, kaši ili salatama.

Avokado

Avokado je voće prepuno masnoća, čak 77 posto kalorija iz njega upravo su masnoće. No, radi se o mastima oleinske kiseline, istim onim koje se nalaze u maslinovom ulju, temelju mediteranske i jedne od najzdravijih vrsta prehrane poznate svijetu.

Ako mislite da rade protiv dobrog holesteroloza, pogrešno mislite jer će one ustvari sniziti šanse da se kod vas razviju bolesti srca.

Iako je banana postala poznata kao sinonim za kalij, jer se u 100 grama banane može pronaći 10 posto preporučene dnevne količine, u 100 grama avokada se nalazi 14 posto.

Unos preporučene dnevne količine kalija važno je za smanjivanje krvnog pritiska, a samim tim se smanjuje i rizik od srčanog udara.

Ipak, treba pripaziti kako jedete avokado, a ako ga najčešće pripremate u guacamole umaku, jedete ga i uz čips, koji sigurno ne sadrži zdrave masnoće. Možete ga jesti samostalno, u salatama ili na tostu.

Maslinovo ulje

Većina ih se slaže da je maslinovo ulje, posebno djevičansko, vrlo korisno jer sadrži oleinsku kiselinu, nezasićenu masnu kiselinu, najzastupljeniju upravo u ovoj vrsti ulja, a ona utječe na smanjenje upala.

Ako ga koristite umjesto drugih ulja, dobro ste odabrali, a upravo zbog monozasićenih kiselina ono će utjecati na snižavanje nivoa holesterola.

Julie Mancuso, nutricionistica, navodi kako Mediteranska prehrana može biti zahvalna upravo maslinovom ulju za svoju popularnost. Maslinovo ulje je jednostavno uključiti u prehranu, možete ga dodati varivima, salatama ili jednostavno u njega umakati hljeb i uživati u okusu.

Izvor: Faktor/bestlifeonline.com