Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump razmatra opcije protiv Irana koje uključuju ciljane udare na sigurnosne snage i njihove vođe kako bi potaknuo demonstrante, potvrdilo je više izvora Reutersu, prenosi CNN.

Izraelski i arapski dužnosnici smatraju da zračni napadi sami po sebi ne mogu srušiti vlast.

Dva američka izvora upućena u rasprave kažu da Trump želi stvoriti uvjete za promjenu režima nakon što je gušenje demonstracija ranije ovog mjeseca slomilo nacionalni pokret, pri čemu su, kako se navodi, ubijene hiljade ljudi.

Kako bi to postigao, Trump navodno razmatra udare na komandante i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, s ciljem da se demonstrantima ulije samopouzdanje potrebno za preuzimanje vladinih i sigurnosnih zgrada.

Jedan od američkih izvora naveo je da opcije o kojima raspravljaju Trumpovi saradnici uključuju i znatno veći napad s trajnijim posljedicama, moguće na postrojenja za balističke projektile koji mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili na iranski program obogaćivanja nuklearnog materijala.

Drugi američki izvor ističe da Trump još nije donio konačnu odluku o smjeru djelovanja, pa tako ni o vojnoj opciji.

Dolazak američkog nosača aviona USS Abraham Lincoln i pratećih ratnih brodova na Bliski istok ove sedmice proširio je Trumpove mogućnosti za vojnu akciju, nakon što je prijetio intervencijom zbog gušenja protesta u Iranu.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio je ranije da su oružane snage te zemlje u potpunosti spremne da odmah i snažno odgovore na svaku agresiju na teritorij Irana.

Ali Shamkhani, visoki savjetnik vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Hamneija, odgovorio je na Trumpove izjave, odbacivši ideju o ograničenom udaru kao iluziju i upozorivši da bi svaka američka vojna akcija označila početak rata.

Bivši visoki sigurnosni zvaničnik rekao je da bi svaka "agresija protiv Irana izazvala trenutni i neviđeni" odgovor, usmjeren ne samo na agresora već i na "sve njegove saveznike i srce Tel Aviva".

Četiri arapska dužnosnika, tri zapadna diplomata i visoki zapadni izvor, čije su vlade obaviještene o raspravama, izrazili su zabrinutost.

Smatraju da bi takvi udari, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli oslabiti pokret koji je već uzdrman nakon najveće represije od Islamske revolucije 1979. godine.

Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok, rekao je da bez značajnijih prebjega unutar vojske, iranski protesti ostaju "herojski, ali nadjačani".

Iransko vodstvo je, prema riječima izraelskog dužnosnika, oslabljeno nemirima, ali i dalje čvrsto drži vlast unatoč dubokoj ekonomskoj krizi koja je potaknula proteste.

Više američkih obavještajnih izvještaja došlo je do sličnog zaključka: uvjeti koji su doveli do protesta i dalje postoje i slabe vladu, ali bez većih pukotina u vlasti, rekle su dvije osobe upoznate s tim izvještajima.

Vrhovni vođa Hamenei javno je priznao nekoliko hiljada smrtnih slučajeva tokom protesta, okrivivši za nemire Sjedinjene Američke Države, Izrael i, kako ih je nazvao, "pobunjenike".

Američka grupa za ljudska prava HRANA navodi da je broj poginulih u nemirima 5.937, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok službeni podaci govore o 3.117 mrtvih.

Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Washingtonu protiv napada, a saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman poručio je iranskom predsjedniku da Rijad neće dopustiti korištenje svog zračnog prostora za vojne akcije protiv Teherana.

- Sjedinjene Države mogu povući okidač - rekao je jedan od arapskih izvora, ali one neće živjeti s posljedicama. Mi hoćemo. Najvjerovatniji ishod je "postepena erozija - prebjezi elita, ekonomska paraliza, osporavano nasljeđivanje - koja iscrpljuje sistem dok se ne slomi - kazao je Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok.