Evropska komisija iznijela je tvrdnju koja izaziva nevjericu. Unatoč prisutnosti srbijanskih ministara, pripadnika vojske i državne zastave uz kovčeg ratnog zločinca Ratka Mladića, Brisel smatra da njegov ispraćaj nije održan uz državne počasti, prenosi Dnevnik.hr.

Glasnogovornica Evropske komisije Paula Pinho izjavila je da je Komisija čula kako je bila predviđena sahrana s državnim počastima, ali da se to, prema njihovom tumačenju, "nije dogodilo".

Novinari su je potom direktno pitali na temelju čega Komisija zaključuje da nije riječ o državnim počastima kada su u ceremoniju uključene državne institucije, vojska, ministri i državna zastava.

Odgovor Brisela bio je da je na Srbiji da odluči kako će organizirati sahranu, uz poruku da je Komisija već jasno iznijela svoje stajalište.

Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) oglasila se povodom slučaja i osudila veličanje ratnih zločinaca, poricanje genocida i historijski revizionizam.

U izjavi se navodi da takve pojave proturječe temeljnim eropskim vrijednostima te da za njih nema mjesta u Evropskoj uniji ni u zemljama kandidatkinjama. 

Haški osuđenik Ratko Mladić pokopan je u ponedjeljak u porodičnoj grobnici na beogradskom Topčiderskom groblju uz crkvene obrede i vojne počasti, a među hiljadama ljudi u mimohodu i pogrebnoj povorci bili su i pojedini ministri srbijanske vlade i dužnosnici RS-a.

Kovčeg s Mladićevim posmrtnim ostacima bio je izložen u lokalnoj crkvi od ponedjeljka ujutro do podneva, kada je započeo crkveni obred koji je predvodio poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije i vladike SPC-a.

Porfirije je rekao da će Mladićevo ime ostati "utkano u pamćenje i molitve najvećeg dijela našeg naroda" koji ga vidi "kao komandanta koji je u tragičnom vremenu stajao na čelu vojske".

Dodao je da Mladićev život "nije moguće odvojiti od jednog strašnog vremena, užasnog rata, izgubljenih domova, života i grobova".

- Zato se, moleći se za dušu pokojnika, molimo i za sve one čiji su životi ugašeni - rekao je Porfirije i pomolio se da se Mladiću "Gospod oprosti svaki grijeh, voljni i nevoljni, znani i neznani".

U mimohodu su, prema izvještajima i snimcima beogradskih medija, viđeni brojni sadašnji i bivši dužnosnici Srbije i Republike Srpske, među ostalima srbijanski ministri pravosuđa Nenad Vujić, kulture Nikola Selaković, odbrane Bratislav Gašić, lokalne uprave Darko Glišić, nekadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik RS-a Željko Karan, entitetski premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevndić, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković... kao i ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u petak da zbog službenih obaveza i posjete uzbekistanskog predsjednika neće biti na sahrani, a u mimohodu je sudjelovao njegov sin Danilo.

Ispred Mladićevog kovčega, prekrivenog zastavama Srbije i Republike Srpske, na čelu pogrebne povorke od crkve do groblja, duge više od dva kilometra, bila je policijska pratnja, a sahranu je direktno prenosila provladina kablovska televizija Informer.

Kovčeg su do grobnice, u kojoj je pokopana Mladićeva kćerka Ana, dopratili pripadnici Vojske Srbije, a u pozdravnom govoru jedan od Mladićevih saboraca istaknuo da on "časno odlazi" tamo gdje će biti "nedostupan svojim neprijateljima".

Mladićev sin Darko rekao je da je njegov otac uvijek bio "borac i pobjednik" koji je "spasio svoj narod", a da su "napravili umjetne sudove kako bi od heroja napravili zločince".

- Neprijatelji su te više puta ubijali, a vidi kako te danas tvoj narod ispraća. Vi ste naša pobjeda i naša utjeha, naši svjedoci i naša snaga - rekao je Mladićev sin i zahvalio je prisutnima na "veličanstvenom ispraćaju".

Nakon počasnih vojnih plotuna i kraćeg crkvenog obreda, kovčeg je položen u porodičnu grobnicu, u kojoj je 1994. pokopana Mladićeva kćerka Ana.

Ratko Mladić pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine, za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, snajpersko djelovanje, granatiranje i teroriziranje civila tokom opsade Sarajeva, te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce kao odmazdu za NATO bombardiranja 1995. godine.

Osuđen je na doživotni zatvor, a umro je u zatvorskoj bolnici u Den Haagu 27. augusta u 85. godini.