Odgovarajući na pitanje novinara nakon sastanka možemo li očekivati naredne izbore po novom zakonu, Bakalar je istakao kako je to veliko pitanje s obzirom na političku klimu u Bosni i Hercegovini te da predstavnici međunarodne zajednice traže moduse kako bi našli mogućnost da uvjere bh. političare o nužnosti izmjena – prvo Ustava, a onda i Izbornog zakona, kako je kazao.

- Pretpostavljam da je to razlog zbog čega će na ovim razgovorima sudjelovati predstavnici više političkih stranaka, s obzirom na to da je za opći konsenzus potrebno suglasje u Parlamentarnoj skupštini BiH - dodao je.

Naveo je i da su iz CIK-a ukazali na probleme organizacijske prirode koji nosi svaka odgoda eventualne izmjene Izbornog zakona.

- Ukazali smo na činjenicu da sve izmjene koje treba da uslijede moraju da uslijede vrlo brzo s obzirom na to da mi moramo da kao temeljno tijelo izborne administracije u BiH pripremimo svaki organizacijski aspekt s obzirom nna to da imamo i različite softverske module, a moramo donijeti i niz podzakonskih akata kojem bi se prilagodili izborni sistem BiH eventualnim izmjenama Izbornog zakona. Za sve to postoji potreba da se uloži maksimalan napor da se svi ti akti pripreme i naš jedinstveni izborni informacijski sistem za eventualno neke nove modele početkom petog mjeseca s obzirom da moramo raspisati izbore i imati spremno u slučaju izmjene zakona - naveo je Bakalar, prenosi N1.

Rekao je i da će, u slučaju blokada, prilagođavati se jer su na to i navikli svim blokadama i opstrukcijama, kako je naglasio.

- Imali smo već test za lokalne izbore 2020. pa smo uz pomoć prijatelja iz međunarodne zajednice uspjeli da provedemo te izbore. Pokušat ćemo sve što je u našoj moći da uložimo sve napore ako bude bokada i da izbore provedemo - naglasio je predsjednik CIK-a.

Poručio je i da je osnovna poruka koju je on iznio da izbora mora biti i da bi sve drugo bilo sunovrat demokratije.

Prema riječima Vehida Šehića, pravnog eksperta, člana Foruma građana Tuzla i bivšeg člana CIK-a, nema nikakvog papira, misleći na navode da će Amerikanci doći s gotovim prijedlogom.

- Željeli smo kao građani ove države poručiti da ovaj proces mora biti transparentan jer smo svjedoci da nakon sastanka budu različite izjave, nikada jedinstvene i to stvara zabunu kod građana. O modelima se još razgovara. Nema nikakvog papira. Pokušava se kroz razgovore sa strankama pozicije, opozicije i predstavnicima građanskog društva doći do rješenja - rekao je Šehić.

Kazao je kako bi se do rješenja relativno brzo došlo kada bi postojala odgovornost prema BiH.

Naveo je i to kako se u izbornoj godini ne trebaju praviti izmjene izbornog zakona jer bi to uvjetovalo i izmjenu akata Centralne izborne komisije.

- To bi moglo dovesti do situacije da izbori ne budu pripremljeni na način kako zakon kaže. Krajnji rok morao bi biti januar kada bi se usovjile izmjene u oba doma Parlamenta BiH - poručio je Šehić.