Beograd: Suđenje za zločin u Kravici je farsa, svjedoci odustaju zbog prijetnji, optuženi ne dolaze

objavljeno: 14.06.2018. u 09:44

U popodnevnim satima 13. jula 1995. godine započeta su masovna ubistva bošnjačkih civila u poljoprivrednoj zadruzi Kravica kraj Srebrenice. Nastavljena su i narednog dana, sve dok nisu oduzeti životi više od 1.300 Bošnjaka, što je bilo prvo u nizu masovnih ubistava u događajima koji su pred međunarodnim pravosudnim institucijama okarakterizirani kao genocid.

Posmrtni ostaci ubijenih pronalaženi su u više masovnih grobnica. Mnogi od njih u sekundarnim ili tercijarnim. Gotovo 23 godine nakon ovog stravičnog zločina, većina počinitelja su i dalje na slobodi. Osmerici od njih, pripadnicima Specijalne brigade MUP-a RS-a, sudi se pred Višim sudom u Beogradu na osnovu predmeta i dokaza koje im je proslijedilo Tužilaštvo BiH.

Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Dragomir Parović, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Vidoslav Vasić optuženi su za strijeljanje Bošnjaka u Kravici. Međutim, umjesto pravde, suđenje je pretvaranjem u farsu donijelo novu bol porodicama ubijenih. Posljednje ročište, zakazano za 12. juni, ponovo je, po ko zna koji put, odgođeno zbog nedolaska jednog od optuženih. Dragomir Parović se nije pojavio u sudnici, baš kao i u prethodna tri navrata. Upravo je Parović, smatraju članovi porodica žrtava i predstavnici udruženja koja ih okupljaju, razlog zbog kojeg je suđenje pretvoreno u farsu.

- Sve je počelo od šestog mjeseca prošle godine, kada je Parović priznao odgovornost za zločine u Kravici i pozvao ostalih sedam suoptuženih da urade isto. Nakon toga je Viši sud u Beogradu donio rješenje kojim se obustavlja proces, navodno zbog toga što je optužnicu podnijelo neovlašteno lice, odnosno zamjenik tužioca. Međutim, stvarni razlog je bila izjava koju je dao Parović, a da je to tako svjedoči činjenica da je, kada je postupak nastavljen u decembru 2017. godine, Sud donio rješenje o nastavku postupka, s tim da se od početka ide, odnosno da se uzimaju nanovo sve izjave. To jasno ukazuje vezu sa svjedočenjem Parovića u šestom mjesecu kako bi se njegova izjava anulirala – kazao je u razgovoru za Faktor Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Zloupotrebe optuženih

S druge strane, Marina Kljaić iz Fonda za humanitarno pravo Srbije, koja u ime te organizacije prati suđenje, smatra da su mogućnosti Suda u Beogradu, da ubrza tok procesa, ograničene te da je odgađanje ročišta posljedica isključivo odnosa optuženih.

- Savršeno razumijem porodice žrtava jer oni već jako jako dugo, nedopustivo dugo, čekaju na pravdu. Međutim, ovdje nam se dešava situacija da mi imamo jednog optuženog koji ne dođe zato što je pokušao da se ubije presijecanjem vena. U toj situaciji Sud mora da odluči. Ako hoće da razdvoji postupak u odnosu na njega moraju biti ispunjeni zakonski uvjeti, mora da se odredi vještačenje i mora vještačenje da se završi. Mi smo sada imali situaciju da je odloženo zato što vještačenje nije ni završeno. Počelo je tako što advokat kaže da ima usmenu informaciju da je optuženi u bolnici. Šta će Sud? Ništa, mora da odloži – kazala je Kljaić.

Ona dodaje da Srbija 17 mjeseci nije imala glavnog tužioca za ratne zločine te da su u tom periodu podizane optužnice i da su pretresi normalno održavani, što je iskoristila odbrana i zatražila odbacivanje optužnice.

- Nije bio postavljen ni v.d. tužioca, tako da smo faktički imali situaciju podizanja i zastupanja optužnica od strane neovlaštenih lica – ističe ona te dodaje da Parović nije priznao krivicu za zločine u Kravici, već da je suoptužene teretio za druge zločine počinjene u Srebrenici i okolici.

- Parović je teretio neke od optuženih, ali za ubistva prije Kravice, u momentu dok su se ljudi zarobljavali. Problem je jedino što ta ubistva nisu obuhvaćena optužnicom – tvrdi Kljaić.

Dok su ročišta odgađana, na svjedoke u ovom predmetu se vršio pritisak. Tako se na posljednjem ročištu nije pojavio ni zaštićeni svjedok 301. On je u izvještaju Sudu kazao da je dobijao prijetnje te da se plaši za svoju porodicu i da zbog toga ne želi svjedočiti.

- Mi znamo da se već duže vrijeme vrši pritisak. Kada je počeo postupak, odbrana svih optuženih je tražila da dobiju informaciju ko su zaštićeni svjedoci, prije nego što je glavna rasprava započela. Time su oni dobili prostor da dođu do svjedoka, nakon čega je uslijedio pritisak. Svjedoci su izloženi sve većem pritisku. Uglavnom se radi o svjedocima koji su bili pripadnici iste jedinice kao i optuženi. Pritisak je vršen na svjedoka 301, ali i, prema našim informacijama, na ostalu dvojicu svjedoka koji su također zaštićeni. Vjerovatno ćemo u nekom narednom periodu imati isti slučaj kao i sa prvim svjedokom, da će i oni odustati, što je očigledno krajnji cilj Tužilaštva u Srbiji – upozorava Tahirović.

Zahtjev Tužilaštvu BiH

Procesuiranje zločina u Kravici jedna su od tema o kojima predstavnici udruženja žrtava žele razgovarati sa v. d. glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordanom Tadić, od koje su zatražili termin za sastanak.

- Niko u Tužilaštvu BiH nema apsolutno nikakav interes po pitanju tog predmeta i mi želimo na tu temu razgovarati, vidjeti da li postoji mogućnost da Tužilaštvo BiH zatraži povrat predmeta, odnosno kakve su mogućnosti da Tužilaštvo BiH nastavi sa procesom protiv osmorice optuženih. Radi se očito o smišljenom procesu koji se vodi u Beogradu. Sama optužnica je napravljena na vrlo čudan način. U samom početku se Tužilaštvo Srbije se pokušava ograditi od mogućnosti da se radilo o međunarodnom sukobu već eksplicitno navodi da se radi o "unutarbosanskom sukobu", što zaista nema nikakvog smisla. S druge strane, mislimo da se ova osmerica trebaju teretiti za počinjeni genocid, s obzirom na to da su učestvovali u ubistvu 1.300 civila u zadruzi Kravica, što je bio ogroman zločin i dio genocidnog procesa u Srebrenici. Međutim, Srbija taj termin nikada neće upotrijebiti – napominje Tahirović.

Svi optuženi, dodaje, posjeduju državljanstvo Srbije, gdje su se i sakrili uoči i nakon podizanja optužnice.

- Na osnovu toga pretpostavljamo da su unaprijed znali da će biti optuženi, da li na osnovu informacija dobijenih putem raznih linija iz Tužilaštva BiH, ili su sami bili svjesni na osnovu zločina koje su počinili da će jednog dana biti procesuirani – zaključuje predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

U optužnici je navedeno da su "Nedeljko Milidragović, kao komandir 2. voda 1. čete Centra za obuku Jahorina Specijalne brigade policije MUP-a RS-a, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Dragomir Parović, kao pripadnici tog voda, a Aleksa Golijanin i Vidosav Vasić, kao pripadnici 1. voda 1. čete Centra Jahorina, kršeći pravila međunarodnog prava unutar, ispred i u neposrednoj okolini hangara zemljoradničke zadruge u selu Kravica, općina Bratunac, vršili ubistva civila, i to kao masovne likvidacije više stotina civila muškaraca bosanskih muslimana".

Dokazi o njihovoj odgovornosti proslijeđeni su u Beograd nakon potpisivanja protokola o saradnji u procesuiranju ratnih zločina, ali je tamošnje tužilaštvo konstatiralo kako "nisu mogli dokazati optužbe za genocid" pa su ih optužili za počinjenje ratnog zločina. Za zločin genocida u Srebrenici, uključujući i zločine u Kravici, ranije su osuđeni Duško Jević na 32 te Mendeljev Đurić na 28 godina zatvora.