Rosensaft je veći dio svog govora posvetio ubijenom novinaru Nihadu Nini Ćatiću koji je ubijen u Srebrenici i njegovoj majci Hajri Ćatić koja je preminula prošle godine.

- Nihad Nino Ćatić je 10. jula 1995. godine emitovao svoju posljednju radijsku emisiju iz Srebrenice. "Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu", izvijestio je. Sljedećeg dana kada je Vojska Republike Srpske počela provoditi završnu stravičnu fazu genocidnog pokolja stanovnika Srebrenice, Nino je majci rekao da s prijateljima planira bijeg u kroz šumu. Tada je majka Hajra posljednji put vidjela Ninu. Dan prije snimila je njegov posljednji radijski prijenos. Kad liježem i kad ustajem, ta rečenica je sa mnom – Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu, pričala je Hajra. Ona je 26 godina uzaludno tragala za Nininim kostima, bila je i moćna i pokretačka snaga iza ovog dirljivog Memorijala - priča Rosensaft.

- Teško je i zamisliti smrt 8.382 dječaka i muškarca čija se lica spajaju jedno u drugo. Isto kao što je teško pojmiti i šest miliona jevreja ubijenih u Holokaustu - naveo je Rosensaft u svom obraćanju.

- Da bismo mi ostali mogli da shvatimo ogromnu ljudsku tragediju genocida u Srebrenici, moramo razmišljati o pojedinačnim žrtvama i zamisliti njihov strah, tjeskobu, bol, i monstruoznost njihovih ubistava. Šta mogu ja, sin dvoje preživjelih iz Aušvica reći preživjelim genocida Srebrenice i porodicama, a da to nije nešto što već znaju. Znamo koliko je ova godišnjica srceparajuća, ali ona je od velikog značaja za sve one koji imaju savjest - kazao je.

Podsjetio je i na čuveni govor Elia Wiesela nakon što je primio Nobelovu nagradu za mir 1986. godine.

- Gdje god muškarci i žene budu proganjani zbog svoje rase, religije ili političkih stavova – to mjesto mora u tom istom trenutku postati centar svemira - citirao je Rosensaft pisca.

- To je postala i Srebrenica u julu 1995. godine, a međunarodna zajednica mora biti primorana da se prisjeća genocida koji je dozvolila da se tamo dogodi, zbog svog apsolutnog neuspjeha i odbijanja da to spriječi - nastavlja potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa. Nino Ćatić nije bio usamljen u pokušaju da alarmira javnost - istakao je.

Pozvao je na podršku inicijative Dunje Mijatović, povjerenice za ljudska prava Vijeća Evrope, da se 11. juli proglasi zvaničnim danom sjećanja na žrtve genocida.

- To bi trebalo učiniti ne samo iz poštovanja prema žrtvama, nego i kao javnu kontramjeru upornim nastojanjima, posebno, ali ne i isključivo primjetnim u Republici Srpskoj, da se negira ovaj genocid - smatra Rosensaft.

- Činjenica je, da je tokom nekoliko dana u julu, paravojna banda bosanskih Srba, pod komandom Ratka Mladića, ubila više od osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka, starosti od 12 do 72 godine, u i oko Srebrenice, koju je UN proglasio sigurnom zonom. Ne možemo dozvoliti da oni koji poriču genocid u Srebrenici i dalje nekažnjeno šire svoje laži i besramno pokušavaju prebaciti krivicu na žrtve, kao što je to prošle godine urađeno u izvještaju samozvane nezavisne komisije koju su imenovale vlasti RS-a. Taj izvještaj je intelektualna i jurispodencijalna gadost koja poriče nedvosmislene nalaze - zaključio je Rosensaft u svom govoru.