open-navfaktor-logo
search
Šef diplomatije Hrvatske
Grlić Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nazvao je u razgovoru za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ostatkom prošlosti koja je, kako je kazao, ujedno i dokaz za nedostatak demokratije u ovoj zemlji.
03.08.2021. u 08:15
get url
text

- Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokratije u političkom životu ove zemlje - rekao je Gordan Grlić-Radman.

U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj koja je ne samo jedini EU susjed BiH nego i potpisnica Dejtonskog sporazuma s pažnjom prati dolazak novog visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, koji je preuzeo ovu funkciju.

- Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske nego neko ko je u BiH i rođen i čija porodica od tamo potječe - rekao je Grlić-Radman ciljajući na tzv. Bonske ovlasti kojima raspolaže visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone, prenosi Hina.

Demokratski deficit u neskladu sa evropskim ambicijama BiH

Nedavnu odluku visokog predstavnika Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.

- Funkcija visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonske ovlasti, ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s evropskim ambicijama Bosne i Hercegovine - rekao je.

On smatra kako su Bonske ovlasti legalni instrument, ali da se istovremeno radi o "političko-pravnom atavizmu". U razgovoru za FAZ odbacio je i ideje o promjeni Ustava BiH dekretima. On isto tako smatra da "centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje".

- Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer ko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda - rekao je Grlić-Radman.

On je ustvrdio kako "određene snage" vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet. Ustvrdio je kako Zagreb već godinama promatra "otvorenu praksu" isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka.

- To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat, ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese - navodi FAZ Grlić-Radmana.

- Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tome da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda - kaže Grlić-Radman.

Onemogućiti da Hrvati budu preglasavani

On je rekao kako se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog predsjedništva i parlamenta.

Pritom se ne radi o tome, kako kaže Grlić-Radman, da se pored RS-a i Federacije formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani.

On je naglasio kako unutar EU-a raste podrška ovakvom pristupu te izrazio optimizam u vezi s mandatom Christiana Schmidta.

- Mi se radujemo saradnji sa Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU-om i SAD-om legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa - zaključio je Grlić-Radman.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.