Njega je danas djelimično ispitalo Tužilaštvo BiH, ali nije završilo sa njegovim ispitivanjem, te će ono biti nastavljeno na ročištu koje je zakazano za 13. oktobar.

Ganibegović je odgovarajući na pitanja tužioca Džermina Pašića, kazao da je u vrijeme proglašenja stanja prirodne nesreće u Federaciji BiH u martu prošle godine, bio direktor Ureda premijera, te je na toj poziociji ostao do kraja 2020. godine. Trenutno je nezaposlen.

Osim njega, u to vrijeme u Uredu premijera radili su premijerovi savjetnici Gordan Čahtarević, Nadir Jahić, Sead Lisak i Zoran Blagojević, kao i vanjski konsultanti koje angažuje Britanska ambasada Goran Miraščić, Zlatko Hurtić i Aida Soko, te dvije sekretarice Bahra Džaka (koja je svjedočila pred Sudom u ovom predmetu) i Lejla Hadžimujić.

Svjedok je na samom početku svjedočenja kazao da su mu normativno svi oni bili podređeni, ali da to u praksi nije bilo tako, te da je "dobar dio savjetnika direktno komunicirao i sa premijerom i sa sekretaricama".

Kazao je da su ti problemi datirali još od augusta 2019. godine kada je, kako je naveo, došlo i do sukoba njega i premijera "oko ovih konsultanata i savjetnika", a da su Bahra i Lejla bile u "unakrsnoj vatri i morale slušati i njega i premijera". 

Ganibegović je danas kazao da je jedina sjednica na kojoj je on bio prisutan u 2020. godini bila proširena sjednica Vlade na kojoj su, osim ministara, prisustvovali razni akteri - premijeri kantona, direktori bolnica... a čija je tema bila odgovor Federacije BiH na pandemiju.

Prije toga, kako je naveo, vodili su se brojni formalni i neformalni sastanci u vezi s nabavkom potrebne opreme, jer je, kako je kazao, sa terena traženo da se pomogne. 

Kazao je i da se Novalić "žestoko protivio proglašenju stanja nesreće", koje je tražio Fedralni štab civilne zaštite, jer je znao šta to znači za privredu, ali da je "uvidio da ako se usprotivi da će sva krivica biti svaljena na njega". 

Rekao je i da je ova sjednica bila jako konfuzna, te da ni sam većinu onih koji su govorili nije razumio "krenuvši od Đenana Salčina (tadašnjeg direktora Agencije za javne nabavke BiH, op.a.) do direktora kliničkih centara".

- Tada se prisutnima obratila Snježana Bodnurak (sekretar Federalnog ministarstva zdravstva, op.a.) koja je rasplinula raspravu i nikome ništa nije bilo jasno šta se predlaže. To se sve vidi iz stenograma sa te sjednice - kazao je Ganibegović. 

Rekao je da je prvi njegov posao vezan za nabavku opreme bio kada je premijer od njega tražio da pokuša pomoći firmi "Belamionix" iz Gradačca da uveze opremu i da se tada upoznao sa procedurama Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Tada je, kako je kazao, zvao Gorana Čerkeza. Kasnije ga je premijer također kontaktirao da pomogne Petru Ćorluci, direktoru "Violete", te da je i tada kontaktirao Čerkeza, a on ga uputio na Namika Hodžića iz Crvenog križa, te da je i tada informiran da postoji "ta neka procedura". Nije se mogao dansas sjetiti da li je to prenio premijeru. 

Na pitanje tužioca da li je 25. marta održan neki sastanak u Uredu premijera, kazao je da jeste i da su tom sastanku, osim premijera, prisustvovali Jelka Milićević, Davor Pehar i Fahrudin Solak, ali je kazao da mu nije poznat sadržaj sastanka jer mu nije prisustvovao.

Tužilac je tada prezentiro njegov iskaz iz istrage u kojem navodi da "sastanku nije prisustvovao ali da mu je kasnije preneseno da sve nabavke idu preko Federalne uprave civilne zaštite". Svjedok se, međutim, danas nije mogao sjetiti je li to tako bilo.

{$galerijaFotografija}

- Meni ni danas nije jasno zašto se FUCZ bavila pitanjem nabavke zaštitne opreme. Ja sam iskazao mišljenje premijeru da sam protiv nabavke, ne protiv Civilne zaštite, a pogotovo nakon prezentacije Davora Pehara i njegovih saradnica. Premijer je tada bio na svim snajperima, zbog preraspodjele novca kantonima. Šta god da je uradio bio bi mu priređen sudski postupak. Unatoč svemu tome on se žrtvovao i krenuo u tu nabavku. Rekao je: "Hoćeš li ti izaći i objasniti da se ne nabavlja?" - ispričao je danas Ganibegović.

Također je ispričao da je 28. marta održan sastanak kojem je, između ostalih, prisustvovao Pehar sa pomoćnicama, premijer i sekretarka Vlade, Fahrudin Solak, te Goran Čerkez i Marina Bera, te da je "atmosfera na tom sastanku bila čudna".

- Peharove saradnice su održale power point prezentaciju i to su isprintano podijelile, bez memoradnduma i ičega (ranije pominjane tabele potreba za medicinskom opremom, op.a.). One kao da su došle posvađati se sa svima. Sjećam se da je Solak pitao odakle 300 respiratora, na što su one žustro odgovorile da one nemaju šta sa njima pričati, da su one epidemiolozi. Nisu odgovorile kojom metodom su došle do 300, došlo je do svađe i taj je sastanak okončan bez zaključka. Tu su navedene bile količine, Izrael ih ne bi mogao nabaviti - kazao je svjedok, te dodao da mu nije poznato je li taj papir službeo dostavljen Uredu premijera. 

Za Fikreta Hodžića je kazao da ga "poznaje od 23. aprila kada ga je upoznao u kancelariji u Vladi FBiH nakon njegovog pokušaja pribavljanja dozvola od Agencije za lijekove".

Na pitanje tužioca da li je prije toga imao ikakav dokument sa potpisom Fikreta Hodžića, rekao je da se ne sjeća. Tužilac je nakon toga prezentirao email poslan 30. marta iz Ureda premijera na adresu kabineta direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davora Pehara, u čijem prilogu je ponuda Srebrene maline", a gdje je u "cc-u" i Ganibegovićev email.

- Ne sjećam se. Takvih emailova u kojima sam u cc-u sam tih dana imao bezbroj, bilo je po 80 mailova dnevno. Prema toj ponudi sam se odnosio kao i prema svim u kojim sam tih dana bio u cc-u, nisam stizao da ih pročitam - rekao je Ganibegović, te dodao da je generalni stav bio da se ponude proslijeđuju Zavodu za javno zdravstvo.

Tužilac je prezentirao komunikaciju između Ganibegovića i Solaka, gdje je u formi fotografije proslijeđena ponuda Srebrene maline, na što je Ganibegović kazao da je to za njega tada bio jedan "potpuno efemeran događaj", da "ne zna odakle je to njemu došlo na sto", te da mu je "u istrazi prezentirano da je od Solaka došao neki odgovor da je Solak nešto sabirao i da pola toga ne treba". Kazao je da je on "naknadno dobio saznanja i sklapao kockice", kao i da je "imao nepotpuna saznanja da su respiratori naručeni".

Rekao je i da je 22. aprila premijer proslijedio poruku od Fikreta da mu se pomogne sa dozvolom, te da je on uvečer zvao Haruna Avdagića, koji ga je uputio na Indiru Fazlagić (iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva, op.a.), te da je 23. tražio ugovor od Solaka. 

Na pitanje tužioca da li je bilo ko drugi na ovaj način slao poruke, rekao je da se ne sjeća.

Inače, svjedok je danas na više pitanja tužioca rekao da se ne sjeća, zbog čega ga je Tužilaštvo proglasilo za neprijateljskog svjedoka, te najavilo da će morati koristiti drugu strategiju ispitivanja ovog svjedoka.

On je prilikom prezentiranja nekih dijelova iskaza iz istrage kazao da ih je tužiocu Pašiću dao "uz Vašu pomoć".

- Nije zapisnik išao direktno nego je išlo Vaše navođenje. Ja sam 14. maja imao primjedbu na zapisnik. Tada su Klix i Raport korišteni kao PR Tužilaštva...- pokušao je objasniti svjedok, ali predsjedavajuća Sudskog vijeća Džemila Begović mu nije dala da dovrši obrazloženje, i pored insistiranja braniteljice premijera Novalića Vasvije Vidović, koja je tražila da se dopusti da svjedok iznese tvrdnje u korist odbrane optuženih.

Svjedok je nastavio govoriti o tome da mu je "na prethodna dva saslušanja prijećeno hapšenjem". 

Na pitanje tužioca da li je imao advokata i jesu li podnosili primjedbe, Ganibegović je rekao da nije.

- Doveo sam advokate, išli ste po SIPA-u, nisam htio da sjedim sam. Pa bilo je po šest osoba, ne znam da li je iko ostao u Tužilaštvu, pa sam doveo pojačanje - rekao je, te dodao da "nije imao kome podnositi primjedbe" i da je "čekao da dođemo na Sud, da završimo s Tužilaštvom". 

Govoreći o pismima namjere koja su poslana iz Ureda premijera kazao je da je za njih saznao kada su tužioci došli u zgradu Vlade FBiH. Rekao je da se sjeća da je jednom Bahra (Džaka, sekretarica, op.a.) greškom poslala nešto na njegov printer, da je on to izvukao i bacio joj na sto uz primjedbu da "ne solira". 

Kazao je da zna da postoje dva pisma namjere, da je jedno ovjereno faksimilom potpisa premijera, a da je drugo potpisao premijer, te da nisu isti i da su na njima dvije vrste respiratora. Također je naveo i da se i ranije žalio sekretarki Vlade Editi Kalajdžić "da Bahra preskače stepenice i sama sastavlja akte". 

Kako je danas kazao, saznanja o postojanju dva ugovora dobio je tek u kancelariji Kadrije Kolića 10. maja. 

Na pitanje tužioca da li su drugi članovi Vlade mogli znati za šta se izdvajaju novci iz tekuće rezerve, kazao je da "na osnovu empirijskog iskustva zna da znaju, bez obzira što je odluka štura".

- Naknadna priča da ne znaju je u najmanju ruku smiješna. Ministri dobijaju materijale za sjednice i ako su nepotpuni onda se informišu o čemu se radi. Nijedan tačka ne može proći da se dobro ne izbistri. Znali su za šta se izdvajaju sredstva. Ta priča da je Fadil Novalić "presvukao" 16 ljudi, ne znam kome je pričaju - kazao je Ganibegović, te dodao i da su "i u Federalnom štabu Vladini službenici, a ne iz udruženja pčelara". 

Tužilac je također prezentirao prepisku iz grupe "Gensek", gdje se iz komunikacije vidi da je Edita Kalajdžić predlagala premijeru raskid ugovora sa Srebrenom malinom, jer nisu ispoštovali rokove, te da premijer odgovara: "Kako ćemo raskinuti ugovor kad su pare u Kini?".

Ganibegović je kazao da je to "viber grupa, gdje se neformalno razgovara, gdje su slike njegovih pasa, djeteta i palačinaka", kao i da su ujutro o tome ozbiljno razgovarali, te da je razmatrana mogućnost angažovanja Pravobranilaštva i raskid ugovora". 

Ganibegović će sa svjedočenjem nastaviti 13. oktobra u 9 sati.