INTERVJU-Mehmet Uğur Ekinci: O Izbornom zakonu se odlučuje u BiH, Erdogan se neće miješati, ako Izetbegović ne pokaže interes

Objavljeno: 09.01.18 u 09:25 Autor: Nedim Pobrić

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastat će se danas u Ankari sa predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom. Sudeći prema pisanju hrvatskih medija, značajan dio predviđenog 45-minutnog sastanka bit će posvećen Bosni i Hercegovini.

O posjeti hrvatske predsjednice Turskoj, te o mogućim temama sastanka sa Erdoganom, razgovarali smo sa doktorom Mehmetom Uğurom Ekincijem, ekspertom turske Fondacije SETA. Ekinci je vrstan poznavatelj političkih dešavanja u našoj zemlji, s obzirom da mu je evropska politika, sa posebnim fokusom na države bivše Jugoslavije, predmet istraživanja.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u Ankari, a glavni događaj posjete bit će svakako sastanak sa predsjednikom Erdoganom. Koje bi mogle biti osnovne teme njihovog sastanka i postoje li uopće neriješena pitanjima u odnosima Turske i Hrvatske?

- Radi se o jednodnevnoj uzvratnoj posjeti hrvatske predsjednice nakon posjete turskog predsjednika Zagrebu u aprilu 2016. godine. Lideri će vjerovatno razgovarati o ključnim pitanjima na globalnom i regionalnom političkom planu, uključujući građanski rat u Siriji te odnose Izrael – Palestina. Očekujem da će također razgovarati o oživljavanju neaktivne trilateralne saradnje Turske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine te o bilateralnim pitanjima kao što su ekonomska saradnja, liberalizacija viznog režima za turiste, energetski projekti i tako dalje.

Sudeći prema pisanju hrvatskih medija, posebna će pažnja biti posvećena stanju u BiH, odnosno pitanju izmjena Izbornog zakona. Navodi se da će Grabar-Kitarović zatražiti od Erdogana da utječe na bošnjačkog lidera Bakira Izetbegovića kako bi prihvatio HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona. Turska se do sada nikada nije miješala u unutarnja pitanja BiH. Može li se to promijeniti u ovom slučaju?

- Ankara je u nekoliko navrata istaknula svoju namjeru da bude posrednik u rješavanju političkih pitanja koja se odnose na BiH te je pokrenula dva trilateralna mehanizma (Turska-BiH-Srbija i Turska-BiH-Hrvatska) s tom namjerom. Ukoliko postoji zahtjev Zagreba (i/ili hrvatskog rukovodstva u BiH) glede promjena Izbornog zakona, Ankara će biti spremna ponuditi se kao medijator. U tom smislu, Turska se neće miješati u unutarnje stvari BiH bez zahtjeva i saglasnosti Hrvata i Bošnjaka. Ako Izetbegović ne pokaže interes za pregovaranje o tom problemu sa Hrvatima, ne očekujem da će se Erdogan aktivno uključiti. Uostalom, niti jedan ključni interes Turske nije vezan za izmjene Izbornog zakona u BiH, a sve moguće izmjene su pitanje o kojem će odlučivati narodi u BiH. Osim toga, sa manje od devet mjeseci do izbora, malo je vjerovatno da će takvo delikatno pitanje biti riješeno.

Čak i da Turska odluči umiješati se u unutarnja pitanja BiH, da li bi povukla poteze koji su protivni interesima bošnjačkog naroda, s obzirom da se HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona tumači upravo kao takav?

- Ne, ne vidim niti jedan razlog zbog kojeg bi Turska to uradila.

Kako bi ste ocijenili aktuelne odnose Turske i BiH?

- Odnosi Turske i BiH su već dugo stabilni, bez negativnih promjena na vidiku u doglednoj budućnosti. Iako su bliski osobni odnosi Erdogana i Izetbegovića naročito dobri, važno je napomenuti da Turska naglašava svoju potporu BiH u cjelini. Pozitivno na bilateralne odnose utječu i dobri odnosi Turske sa Srbijom i Hrvatskom. Održavajući dobre odnose sa tim zemljama, Turska je postala sposobna za poticanje regionalne saradnje, što se vidi iz planova za izgradnju autoceste od Sarajeva do Beograda.

Euroatlantske integracije su vanjskopolitički prioritet BiH. Kako Turska može pomoći BiH na tom putu?

- Turska je dugo ohrabrivala euroatlantski put svih država zapadnog Balkana, što se naročito odnosi na članstvo u NATO-u. Ipak, zbog dugotrajnih prepreka u BiH pri provođenju reformi, doprinos Turske u tom smislu nije prevazišao ohrabrivanje. Turska se u posljednjim godinama povremeno suočavala sa poteškoćama u odnosima sa SAD-om i Evropskom unijom. Ukoliko se to nastavi u budućnosti, Ankara će imati manje entuzijazma u ohrabrivanju država zapadnog balkana na njihovom euroatlantskom putu, a više će se fokusirati na bilateralne odnose i regionalnu politiku.