Isti problem, različita prava: Diskriminacija osoba sa invaliditetom u FBiH

Objavljeno: 20.02.18 u 20:51 Autor: A. P.

Širom svijeta se 20. februar obilježava kao Svjetski dan socijalne pravde. Ovaj datum je odredio UN kao dan kada se države trebaju posvetiti promociji aktivnosti usmjerenih na rješavanje problema poput diskriminacije, siromaštva, isključenosti i nezaposlenosti. 

FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Ovi problemi svakako su prisutni i u BiH kao i u mnogim drugim zemljama, s tom razlikom da je u našoj zemlji prisutan i problem diskriminacije osoba sa invaliditetom po osnovu uzroka invalidnosti. Drugim riječima, dvije osobe sa identičnim oblikom invaliditeta imaju različita prava ovisno o tome šta je uzrok invaliditeta, te da li je nastao kao posljedica ranjavanja u ratu i na borbenoj liniji, ili pak u mirnodopskom periodu. Ova praksa u potpunoj je suprotnosti sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH i UN Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom te drugim usvojenim dokumentima u BiH.

Novi zakon

S ciljem rješavanja ovog problema, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH pripremilo je Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osoba sa invaliditetom u FBiH, koji je planiran u Programu rada Vlade Federacije BiH za 2018. godinu. Ovaj zakon bi omogućio konkretne izmjene svih zakona koji definiraju kategorizaciju i naknade osoba sa invaliditetom bez obzira na porijeklo invalidnosti, te bi bio osnova za uklanjanje diskriminacije po osnovu uzroka invalidnosti.

Dobrica Jonjić, pomoćnik ministra u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH, pojasnio je da je čak i Evropska komisija označila navedeni problem kao jedan od ključnih u bh. zakonodavstvu.

- Rješavanje ove diskriminacije je prvi korak koji moramo napraviti da bismo pristupili pregovorima s Evropskom unijom u ovoj oblasti. Mi vrlo dobro znamo da su u našem društvu osobe s invaliditetom razvrstane u nekoliko kategorija i to ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata i neratni invalidi. Od toga presudno zavisi i visina njihovih primanja, zavisi i obuhvat prava. Višestruko su diskriminirani neratni invalidi dok zakonodavstvo ide na ruku ratnim vojnim invalidima ali to ne bi trebalo biti na osnovu invaliditeta. Dodatne beneficije su moguće i to na osnovu naprimjer zasluga u odbrani domovine i slično, ali invaliditet sam po sebi ne smije biti razlog da razdvajamo ljude. Dužni smo osigurati ravnopravnosti svima – kazao je Jonjić.

Navodi da je u FBiH prisutno oko 200 hiljada osoba s invaliditetom koje spadaju u neke od ove tri kategorije.

- Mi znamo da je dosta osoba s neratnim invaliditetom isključeno iz prava zbog toga što je zakon izrazito rigorozan prema osobama ispod 90 posto tjelesnog oštećenja a ne možemo reći da to nisu osobe sa invaliditetom, mada ih ne prepoznaje zakon. Ne ostvaruju nikakvo pravo i to treba ispraviti - pojašnjava Jonjić.

Diskriminacija među jednakima

Predloženi zakon koje ministarstvo promovira bi trebao da uvede jedinstvena načela i okvire materijalne podrške za sve osobe sa invaliditetom. Također, omogućio bi im se i nesmetan pristup pravima poput invalidnine, tuđe njege i pomoći te ortopedskih dodataka. Istovremeno, ratni vojni invalidi bi trebali kroz saradnju sa Federalnim ministarstvom za boračka pitanja na drugi način regulisati beneficije vezane za učešće u ratu.

- Za ovaj zakon ne treba nijedna marka, ali će za prilagodbu zakona koji su na snazi poput boračkog zakonu, osnovama socijalne zaštite biti potrebno izdvojiti sredstva što će se pojaviti kao potreba za neke dvije godine – pojašnjava Jonjić.

Elvira Bešlija, generalni sekretar Saveza paraplegičara i oboljelih od dječije paralize FBiH, navodi da je slučaj diskriminacije po osnovu uzroka invaliditeta nazvana "diskriminacija među jednakima".  

- Radi se o diskriminaciji po osnovu uzroka nastanka invaliditeta i ona je definitivno dramatična u našem društvu. Diskriminacija kao pojam se ne odnosi samo na novčana davanja koja su predmet davanja, ona se proteže i na druge stvari. Odnosi se na nabavku ortopedskih pomagala do banalnih stvari poput prednosti na šalterima koju imaju RVI, i mislim da je to nedopustivo bez obzira na uzrok i to stanje treba mijenjati uporno i ustrajno – kazala je Bešlija.